Za sjetvu visokooleinskog suncokreta posebne premije
Trenutačni interes seljačkih poljopriverdnih domaćinstava za sjetvu svodi se najviše na šećernu repu, kukuruz i soju, a gotovo nitko ne govori o suncokretu jer već dvije godine ima izrazito nisku otkupnu cijenu, kae Zdravko Lenard, član Uprave tvrtke Gorup d.o.o. iz Klanjca, koja je meðu rijetkima (ako ne i jedina) ipak počela ugovarati proizvodnju merkantilnog suncokreta za ovu godinu, dok za 1.000 hektara proizvodnje visokooleinskog suncokreta nude i posebne premije. Visokooleinski suncokret ima nešto višu uljnost od standardnog i visoki sadraj oleinske kiseline te slui isključivo za prenje pomfrita ili nekih smrznutih proizvoda, a osim za ishranu ljudi, pogodan je i kao sirovina za proizvodnju biodizela.
Plan 15.000 ha suncokreta
U tvrtki Gorup, koja u suvlasništvu ima i pogon za proizvodnju biodizela Biotron u Ozlju, kau da ove godine planiraju otkupiti suncokret s oko 15.000 hektara, odnosno oko 40.000 tona, a smatraju i da bi sjetva suncokreta trebala biti profitabilnija u odnosu prema prošloj godini. - Trenutačno se cijena suncokreta kreće oko 2 kn/kg za standardnu kvalitetu, što daje indicije da bi cijena u etvi mogla biti i nešto veća. U posljednje dvije godine cijena merkantilnog suncokreta nakon etve bila je u padu, a ove godine veća je za oko 100 eura/mt, kae Lenard. Govoreći o ostalim poljoprivrednim kulturama Lenard ističe da bi, prema nekim pokazateljima i očekivanjima, zbog dobrog uroda soje u SAD-u, Brazilu i Argentini cijene te poljoprivredne kulture mogle padati već od polovine travnja, a da manjak suncokreta i uljane repice na trištu daje indicije i nadu u dobre cijene te dvije uljarice već za vrijeme etve.
Vraćanje i kukuruza
I Poljoprivredni institut Osijek uobičajeno je prije početka proizvodne godine takoðer izradio kratku analizu stanja u protekloj godini uz predviðanja za ovu godinu s posebnim osvrtom na kukuruz. - Lani je došlo do znatnog pada površina pod kukuruzom u Hrvatskoj. Zasijano je samo 280.000 - 290.000 hektara što je bilo izravna posljedica izrazito niskih cijena kukuruza u 2008. godini. Tako drastične promjene ne mogu biti dobre ni za nas koji sjeme proizvodimo, ni za proizvoðače koji ive od proizvodnje zrna. Optimalna proizvodnja pod kukuruzom u Hrvatskoj u ovom trenutku, s obzirom na potrebe, trebala bi biti oko 350.000 hektara što bi donijelo proizvodnju od oko 1,8 do 2 milijuna tona zrna, koliko je Hrvatskoj i potrebno - navode na Poljoprivrednom institutu.U prosjeku, lanjska je godina, tvrde na Institutu, bila solidna ali ne i vrhunska po prinosima.
- Sadašnji trend po pitanju kukuruza relativno je povoljan. Kukuruznim zrnom ponovno se trguje. Cijena nije osobito povoljna, ali je situacija znatno bolja nego 2008. te se vjeruje da će to imati za posljedicu povećanje površina pod kukuruzom ovog proljeća za oko 10 - 15 posto odnosno na eljenih 350.000 hektara.
Glas Slavonije.hr