Katalinić: Ponijeli smo najveći teret posla u pripremi Hrvatske za ulazak u Europsku uniju

O trinćst godina rada Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu razgovarali smo s ravnateljem Ivanom Katalinićem, doktorom biotehničkih znanosti iz područja agronomije i osobom s praktičnim višegodišnjim iskustvom u projektiranju stočarskih farmi i primjeni novih tehnologija i tehnika u poljoprivredi.

U posljednje vrijeme u medijima se mogu pročitati kritike na rad državnih Zavoda. Neki smatraju da su nepotrebni i da ih treba ukinuti jer su preskupi. Jesu li do Vas došle kritike na Zavod kojemu ste na čelu već 13 godina i kojega ste osnovali?

- Ne bih želio komentirati rad drugih zavoda i državnih službi, ali sam stekao dojam da se u zadnje vrijeme u medijima vodi „lov na vještice" kada je u pitanju rad ovakvih institucija. Vjerujem da svi oni koji se bave poljoprivredom, od ozbiljnih proizvoðača do hobista, ne misle da je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu nepotreban. Osim besplatnih savjeta koje dajemo svim zainteresiranima, naši savjetnici provode gotovo svu poljoprivrednu politiku na terenu.

Zavod je u dnevnom kontaktu sa poljoprivrednicima u svakom selu u Hrvatskoj. Kao prvi zaposlenik zavoda, osnovanog 25. travnja 1991., pratio sam razvoj institucije od Javne poljoprivredno savjetodavne službe koja je do 1994. bila u sastavu Poljoprivrednog centra Hrvatske, a potom u sklopu Ministarstva poljoprivrede do 1997. kada je Uredbom Vlade Republike Hrvatske Zavod osnovan kao specijalizirana ustanova kako djeluje i danas.

Što je zadaća savjetnika Zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu? Kako njihov rad izgleda na terenu?

- Naši savjetnici su osnovna linija komunikacije države s poljoprivrednicama. Njihova zadaća je davanje stručnih savjeta i praktična predočenja novih tehnologija i načina gospodarenja, izrada metoda i mjerila savjetodavnog rada, promicanje znanja o poljoprivrednoj proizvodnji radi očuvanja biološke ravnoteže u interesu razvoja ruralnog prostora. To su neke od glavnih zadaća, ali naš obim posla je višestruko povećan s obzirom na pripremu Hrvatske za ulazak u Europsku uniju. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i naš Zavod su sigurno podnijeli najveći teret posla u pripremi Hrvatske u pristupanju Europskoj uniji iz područja poljoprivrede čije područje je najbremenitije. Želio bih naglasiti da imamo 247 zaposlenika od kojih je 4 doktora, 23 magistra znanosti, a svi ostali su fakultetski obrazovani. Samo dvoje ljudi u Zavodu nemaju diplome. Mogu slobodno reći da smo po tom postotku „najobrazovanija" institucija. Zaposlenici su rasporeðeni u 126 ureda na području cijele države, a kompletan adresar može se naći na našem webu www.hzpss.hr.

Kako je organiziran rad Službe po županijama?

- Organizirani smo u svim županijama i gradu Zagrebu i u svim gradovima i mnogim općinama imamo uredovne dane. Želio bih istaknuti i zahvaliti se na pomoći lokane samouprave koja u mnogim slučajevima prepoznaje interes svojih graðana za uslugama naše službe. Tako smo i dobili na korištenje besplatne prostore, dosta tehničke opreme i financijsku pomoć pri mnogim manifestacijama upravo od lokalne vlasti. To je dokaz da je naš uistinu prepoznat i potreban jer život se dogaða na terenu koji očito prepoznaje našu važnost.

Imate li povratne informacije o učinkovitosti rada? Što je cilj djelovanja Vašeg Zavoda u sveukupnoj poljoprivredi?

- Imamo softver za praćenje rada savjetnika na terenu u kojemu on upisuje sve svoje dnevne aktivnosti i planove. Organizirani smo na razini središnjeg ureda ravnatelja i županijskih odjela koji ukazuju na odreðene probleme i pojave na koje treba reagirati. Ciljevi su nam postići konkurentnu poljoprivredu, napredak ruralnih područja, dobro educirani i stručni poljoprivrednici, učinkovito korištenje proizvodnih resursa i kapaciteta, očuvanje okoliša i jačanje poslovnog povezivanja u poljoprivredi.

Godina je na izmaku, kako ju ocjenjujete?

- S obzirom na probleme u cijelom svijetu, na pad potražnje i cijena poljoprivrednih proizvoda te učinak kakav ta globalizacija ima na poljoprivredu ova godina se može smatrati uspješnom jer je održana odreðena razina proizvodnje i u poljoprivredi i ribarstvu. Unatoč recesijskim vremenima izraðeno je stotinjak stočarskih farmi, podignuto je preko tisuću novih hektara vinograda, voćnjaka, maslinika. Naša poljoprivreda je u tranzicijskom razvoju. To znači da je ranjiva i osjetljiva, ali raste i razvija se što smatram uspjehom s obzirom na globalne kretanje u tom području. Mogu slobodno reći da je iz svega vidljivog jasno da je ovoj Vladi i cijelom našem društvu razvoj poljoprivrede prioritet. Svi smo svjesni važnosti proizvodnje hrane ali i očuvanja života u ruralnim dijelovima zemlje.

Što planirate u sljedećoj godini?

- Slijedeća godina je svojevrsna prekretnica jer je donošeno mnogo novih zakona koji su usuglašeni s europskim na području poljoprivrede. Poljoprivrednici koji dobivaju iznad 36. 000 kuna godišnje će biti obvezni pohoditi predavanja i edukacije koja će provoditi naš Zavod koji će voditi registar dolazaka. Očekuje nas ogroman posao u projektu „Arkoda". Naime, s obzirom na prelazak na europske potpore, dužni smo provesti novi način obračuna po poljoprivrednim kulturama i površinama. To znači da će sve površine od kraja 2010. biti izračunate na bazi satelitskog snimanja pravog stanja na terenu, a ne prema izvatku iz katastra. Svaki naš savjetnik bi trebao obraditi 3 gospodarstva dnevno u prosjeku da bi na vrijem završili ovaj ogromni projekt. Ukoliko ga ne izvršimo to bi prolongiralo ulazak u EU i dobivanje njihovih potpora. Što taj projekt znači u praksi? Naši savjetnici će u svojim uredima primati naše poljoprivrednike i sa njima, na temelju njihovih dokaza o posjedu zemlje, a na bazi satelitskih snimaka - utvrditi koje su površine pod odroðenim kulturama i koji je njihov stvarni obim. To je ogroman posao koji započinje s informatičkom obukom svih savjetnika u Zavodu za rad s ovako sofisticiranom tehnikom, a nakon toga zajednički posao sa poljoprivrednicima. To je u stvari dodatan posao koji će Zavod odraditi uz svoje redovite i tekuće poslove.

Kako slični Zavodi rade u inozemstvu?

- U svim državama Europske unije postoje poljoprivredne savjetodavne službe s tradicijom još iz 19. stoljeća. One su imale presudnu ulogu u razvoju poljoprivrede zapadno europskih zemalja. To je razlog što je njihova poljoprivreda uspješnija jer im je u tradiciji da farmeri i struka usko suraðuju.

- Naš Zavod je od 1997. do 2001. imao tehničku pomoć Nizozemske i Danske savjetodavne službe u sklopu kredita Svjetske banke. Oni su nas četiri godine educirali i obučavali o njihovim metodama rada i metodologija rada našeg Zavoda je danas identična radu svih europskih zemalja. Učestvujemo na svim kongresima savjetodavnih službi u Europi i imamo odlične kontakte, a s mnogim europskim ravnateljima sam i osobni prijatelj.

Goran Gazdek, Glas Slavonije