Najvie uzgajivača lavande na kontinentu
Iako su nekad po lavandi bili prepoznatljivi juno dalmatinski otoci, nasadi lavande sve se češće mogu vidjeti i u kontinentalnim dijelovima - od Istre, Banovine do Podravine i okolice Ivanić Grada.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstava i ruralnog razvoja nastoji poticati sadnju lavande besplatnim sadnicama, a ta pomalo egzotična biljka ne trai posebne uvjete uzgoja, nego se moe, kroz nekoliko godina, saditi i na zapuštenom poljoprivrednom zemljištu. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske sada ima oko 50 većih uzgajivača lavande. Uvjeti za uzgoj su čak i bolji nego na obali i otocima, jer ima više zemlje koja je pogodna za obraðivanje.
Primjerice, u Francuskoj nema nasada lavande na obali, nego se lavanda uzgaja i do 200 kilometara u unutrašnjosti, dok je kod nas lavanda prepuštena sama sebi, odnosno raste divlja, a bere se najčešće iz hobija. Manji uzgajivači na dva hektara imaju oko 12.000 grmova lavande, a za veće prihode, u prvom redu ekološku proizvodnju s europskim certifikatom, trebalo bi imati zasaðeno barem desetak hektara rjeðih i cjenjenijih sorti lavande.
Lavanda ima vrlo širok spektar uporabe - od mirisnih vrećica, koje su i autohtoni domaći proizvod, ali još uvijek, nedovoljno priznat i poznat, aromaterapijskih jastuka, do začina u prehrani i mnogim jelima, u juhama i desertima. Na Hvaru, čiji je krajobraz nekad bio prepoznatljiv upravo po velikim ljubičastim poljima lavande, jer je prije tridesetak godina imao 10 posto svjetske proizvodnje lavande na gotovo tisuću hektara, proizvodnja je pala na dvije do četiri tone. Problem je, kau rijetki otočni proizvoðači lavande, što nema konstantnog otkupa. Uz to, otkupna cijena je mala, oko 200 kuna za kilogram mirisne i eterične lavande, što ne moe pokriti troškove proizvodnje.
Primjerice, nekad se za jedan kilogram lavandina ulja na Hvaru moglo dobiti 100 kilograma brašna. Proizvodnja lavande trajala je dva mjeseca u godini, a sada je pala na dva do tri dana. Proizvoðači lavande na otocima, uz turizam, okrenuli su se vinogradima i maslinicima koji su gotovo istisnuli lavandu s otoka, što je šteta, jer mjesta ima za sve koji hoće obraðivati zapušteno zemljište.
Ipak, urod lavande ove je godine dobar na Hvaru, jer usjevima lavande pogoduje toplo vrijeme s puno kiše. No, problem je što većina starih preša bez atesta i zapuštena, pa nema prerade lavande, što bi još produljilo kratak vijek trajanja. Vjerujemo da ima dosta turista koji ele imati prepoznatljiv miris ljeta u obliku vrećice lavande ili nekog drugog proizvoda na bazi lavande i kad se vrate s ljetovanja.
Jednokratno 14.000 kuna, plus 1250 kuna po hektaru
Ministarstvo poljoprivrede izdvaja i poticaje za sadnju lavande. Riječ je o jednokratnoj pomoći od 14.000 kuna za podizanje trajnih nasada, a poticaj za lavandu iznosi 1250 kuna po hektaru, dok za ekološki uzgoj lavande poticaj iznosi 1625 kuna po hektaru.
Vjesnik.hr