Seljaci - okrenite se domaćem tritu!
Sve je izrazitije raslojavanje trišta hrane. Stalno se trai nešto novo, te onaj tko eli opstati mora konstantno uvoditi nove proizvode. Potrošači su sve zahtjevniji, trae robnu marku, ne ele više doći i kupiti proizvod, već u trgovini trae doivljaj, prezentaciju proizvoda, no u konačnici ipak gledaju na cijenu.
Trae najjeftinije. Izjavio je to Franz Fischler, europski povjerenik za poljoprivredu i posebni savjetnik Vlade Republike Hrvatske u uvodnom dijelu predavanja koje je prošli tjedan odrao u prostorima Osječko-baranjske upanije.
Fischler je naglasio da je veliki problem i sve izraenija nepostojanost trišta. - Cijene roba stalno osciliraju, rastu pa padaju. Na nepostojanost utječe ponuda i potranja, ali i političke prilike, a najbolji primjer za to je trište pšenice. Ukupno gledajući, trend cijena je u padu, a na pitanje što nosi budućnost teško je odgovoriti. Moe se predvidjeti da pad cijena ne bi trebao biti dramatičan. No za poljoprivredu neće biti boljih vremena i ako cijene poljoprivrednih proizvoda budu ravnomjernije jer će cijene inputa rasti - rekao je Fischler, te dodao da pšenica nije iznimka, za sve je poljoprivredne proizvode trend isti.
Cijena mlijeka -top tema u EU
Iako je tema predavanja bila “Europska poljoprivredna politka”, Fischler se u svom izlaganju, koje je pratio veći broj zainteresiranih, najviše osvrnuo na budućnost proizvodnje mlijeka, trenutačne trendove u tom sektoru te poljoprivredne potpore. Kako neslubeno doznajemo, Fischler je kreator budućeg zakona o potporama koji izmeðu ostalog predviða smanjenje sredstava za izravna plaćanja te izdvajanja više sredstava u ruralni razvoj. Navodno da je na njegov prijedlog u zakon ugraðen članak prema kojem oni koji prime godišnje više od 36.000 kuna poticaja imaju na njih pravo samo ako su proveli odreðen broj sati na edukaciji.
Fischler je istaknuo da je u EU top tema proizvodnja i cijena mlijeka
- Najvišu cijenu mlijeka ima Cipar, a Litva najniu. Da je Hrvatska danas članica EU-a, prema visini otkupne cijene mlijeka, bila bi na drugom mjestu - kae Fischler, ukratko podsjetivši i na povijest pada cijene mlijeka. - Cijena mlijeka u EU počela je padati u ljeto 2007. zbog financijske krize na svjetskom trištu i naglog pada potranje, a EU je ukinula izvozne poticaje i poticaje koje je dobivala industrija koja je proizvodila proizvode na bazi mlijeka ”, rekao je Fischler.
Ukidanje subvencija
Nakon ukidanja subvencija za mlijeko, kae Fischler, EU ih uskoro ukida i za ostale poljoprivredne proizvode. - U budućnosti će biti i dalje pregovora o mjerama koje će trebati uvesti da se ublae stresovi od nepostojanosti trišta. Jedna od njih bit će i pokušaj da se preko osiguravajućih kuća pokušaju ublae eventulani negativni utjecaji nepostojanosti trišta. Jedna od velikih promjena u većini članica EU, a što će zahvatiti i hrvatske poljoprivredne proizvoðače, ukidanje je izravnih plaćanja, a uvoðenje plaćanja za ruralni razvoj. Ostat će mogućnost da svaka drava moe i sama odrediti gdje će usmjeriti sredstva. U tom dijelu još predstoje rasprave jer postoje različiti stavovi. Francuska, Irska pa i Njemačka, primjerice, dre da bi izravna plaćanja trebala ostati, dok Velika Britanija eli njihovo ukidanje.
Velike mljekare ujediniti
Fischler se osvrnuo i na probleme mljekarskog sektora u Hrvatskoj naglasivši da cijenu mlijeka ne treba odreðivati drava, već trište. - U Hrvatskoj su, slično kao i u dijelu članica EU, preraðivači mlijeka jedni drugima velika konkurencija, a svima je cilj isti: pronaći jeftinog proizvoðača mlijeka. Smatram da proizvoðači mlijeka moraju u odnosu na preraðivače ojačati svoju poziciju. No pitanje je kako to provesti. U većini članica EU velike su se mljekare ujedinile, a najbolji takvi primjeri su u Finskoj i Danskoj, gdje nema nelojalne konkurencije. Dobar je primjer i Švicarska, koja je bila prva zemlja koja je uvela kvote za mlijeko, a sada je prva koja ih ukida. U Švicarskoj su se preraðivači mlijeka konsolidirali (nema ih mnogo), a proizvoðači, udrueni u tri velika udruenja, zajednički s njima dogovaraju cijenu. Iz primjera Švicarske moe se mnogo toga naučiti ili eventualno primijeniti - rekao je Fischler, uz napomenu da je najvanije razvijati domaće trište te da ono što se u Hrvatskoj proizvede tu i proda.
- Kao dobar primjer moe posluiti i Austrija. Kad je ulazila u EU procjenjivalo se da će proizvodnja mlijeka početi padati, da će u zemlju ulaziti njemačko mlijeko. No dogodilo se obrnuto, Austrija je uspjela razviti svoje trište, smanjiti uvoz, ali i povećati izvoz - rekao je Fischler. Fischler se osvrnuo i na uvjete proizvodnje u vrijeme krize, savjetujući hrvatskim proizvoðačima mlijeka koji procijene da neće moći opstati na trištu da se okrenu alternativnoj proizvodnji, primjerice proizvodnji mlijeka za prehranu teladi - zaključio je Fischler.
Glas-slavonije.hr