Pred seljacima najneizvjesniji otkup poljoprivrednih kultura
Hrvatska ove godine očekuje rekordan urod pšenice od čak priblino milijun tona, što bi s prijelaznim zalihama koje se procjenjuju na oko 200.000 tona, moglo značiti da će biti viška oko 600.000 tona te najvanije itarice. Te bi procjene u nekim normalnijim godinama veselile i proizvoðače i preraðivače i trgovce, meðutim ove se godine čak i od seljaka moe čuti da bar pšenica, iako su je posijali na znatno većim površinama, ne rodi toliko jer se boje da je neće imati tko otkupiti.
Dravni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Krešimir Kuterovac, kae da su procjene oko uskladištene lanjske pšenice vjerojatno točne, no smatra kako nema bojazni od toga da novu etvu neće nitko kupiti.
- Ovog ljeta neće biti pitanje kome prodati, već po kojoj cijeni. Mi moramo biti konkurentni cijenom. Stoga smo ove godine, znatno ranije nego prijašnjih, počeli dogovarati strategiju otkupa ovogodišnjeg uroda pšenice. Naši su poljoprivredni proizvoðači dokazali da znaju proizvoditi pšenicu, a sada je na nama da vidimo koliko moemo biti konkurentni. Mi i ove godine moemo cijenu pšenice “napuhati” no pitanje je komu ju tada moemo prodati, kae Kuterovac, te ističe da se već sada u razradu strategije otkupa krenulo i to prije svega zbog trišta Bosne i Hercegovine koje će se, dodaje on, ako ne budemo imali konkuretnu cijenu, okrenuti trištu Srbije!
Kuterovac ističe kako se donošenje strategije otkupa ovogodišnje pšenice ne očekuje preko noći, misleći pritom na otpor seljačkih udruga, ali dodaje kako je to jedan od razloga što se krenulo dogovarati oko cijene već sada, a ne uoči ili u samoj etvi, kao što se to činilo ranijih godina.
I Darko Dukarić, zamjenik direktora Divizije trgovine u osječkoj tvrtki ito, kae da neka samo otkupna cijena pšenice bude trna i neće biti problema s njezinim otkupom.
- Prema trenutnim procjenama, s prijelaznim zalihama, ove bi godine u Hrvatskoj moglo biti čak nešto više od milijun tona pšenice. Hrvatske potrebe za pšenicom kreću se oko 550.000 tona, a sve preostale količine mogle bi se izvesti, ali da im cijena bude konkurentna, dodaje Dukarić.
Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - upanijskoj komori Osijek, naglašava da se zbog previsoke cijene pšenice lani izgubilo trište Bosne i Hercegovine.
- Ne bi trebalo ponoviti lanjsku pogrešku i dići cijenu pšenice iznad cijena u Maðarskoj i Srbiji, od kojih se BiH opskrbljivala, a potom nama prodavala jeftino brašno, dok mi pšenicu nismo imali kome prodati, kae Nad, te dodaje kako se veliki problemi ove godine očekuju oko otkupa, ne samo pšenice, već i ostalih poljoprivrednih kultura od kojih i uljane repice, na kojoj će se polagati prvi test otkupa.
Nad podsjeća kako je zbog lanjske, izuzetno visoke, otkupne cijene uljane repice, koja je bila čak 3,5 kune za kilogram, tom kulturom zasijano dva do tri puta više površina nego ranijih godina. Prema neslubenim podacima, etva uljane repice mogla bi se obaviti na čak 30.000 hektara. Nad ističe da se očekuje dogovor Agrokora i IPK Tvornice ulja čepin oko otkupne cijene uljane repice koja bi mogla biti upola nia od lanjske.
- Meðutim, veći problem od otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda bit će, prema svemu sudeći, isplata. Na trištu se osjeća velik nedostatak novca, a banke ne ele poduzećima davati kredite za isplatu preuzetih uroda. Jedno od rješenja koje se sve više spominje je i plaćanje poljoprivrednih kultura na obroke, kao što je nekad bilo, kae Nad te napominje kako se u rješavanju problema s naplatom preuzetih roba očekuje da će drava izvršiti pritisak na banke da počnu poduzećima odobravati kredite.
Glas Slavonije