Suša prijeti poljima

Zbog dugotrajne suše otežana je provedba proljetne sjetve koja je na slavonsko-baranjskim poljima trenutačno u punom zamahu. Najviše se ovih dana sije soja i kukuruz. No, za kukuruz se ove godine ipak očekuje da će, zbog pada cijene, biti zasijan na upola manje površina nego lani, a slične su prognoze i za sjetvu suncokreta, jer navodno ni sav lanjski urod još nije otkupljen.

Stanko Zdravčević, zamjenik predsjednika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, napominje kako su posljedice suše već vidljive na poljima, bar kad je riječ o usjevima pšenice koji su vrlo “šaroliki”.

- Prema izgledu pšenice, vidi se tko je obavio prihranu, a tko nije. Općenito, cjelokupna proljetna sjetva, i da nije suše, bit će obavljena vrlo nekvalitetno. Naime, veći dio sjetve obavit će se bez gnojiva jer je preskupo - kaže Zdravčević te dodaje kako postoji bojazan da seljaci i zbog suše, ali i nedostaka novca, neće zasijati sve raspoložive površine.

Oni seljaci koji ovih dana siju žale se da je zbog suše otežana priprema tla, ali i da je stanje jesenskih usjeva, pšenice i ječma, zabrinjavajuće jer prihrana u suho tlo nije djelovala, a što će se sigurno odraziti na pad prinosa.

I kanali su, kako kaže Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, potpuno prazni te je već “ne pet do dvanćst nego minuta do dvanćst” za kišu, te napominje kako prognoze baš ne ulijevaju nadu da će uskoro pasti veća količina oborina.
Potvrdio je to i meteorolog Željko Lazanin koji je istaknuo da se ozbiljnija kiša očekuje tek krajem mjeseca, a do tada tek poneki slabiji lokalni pljuskovi.

- U ovom mjesecu uopće nije bilo kiše, a posljednja mjerljiva kiša pala je 31. ožujka, i to samo 4,5 litara po četvornom metru. U cijelom su ožujku pale 22 litre kiše po četvornom metru, što je upola manje od uobičajenih količina.

Ni tijekom veljače nije, što se tiče palih oborina, bila bolja situacija, zabilježen je, naime, deficit oborina od 30 posto. Posljednje ozbiljnije količine oborina pale su u siječnju - kaže Željko Lazanin te dodaje da je u protekla dva i pol mjeseca trebalo pasti oko 110 litara kiše po četvornom metru, a palo je manje od pola.

- Pšenica je trenutačno u fazi vlatanja. Kritično razdoblje po pitanju količina oborina je 15-ak dana prije i 15-ak dana poslije klasanja, što znači da bi joj za oko dva tjedna dobro došla veća količina oborina - kaže dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku sitnih žitarica na osječkom Poljoprivrednom institutu, te dodaje da će zbog suše većih problema biti kod onih koji nisu pravovremeno obavili prihranu pšenice jer joj prijeti glad, a kad pšenica gladuje, ona ubrzava faze razvoja na štetu uroda.

Glas Slavonije