Jaja s dodanom vrijednoću
Obiteljsko gospodarstvo Marijančanka iz Marijanaca u Osječko-baranjskoj upaniji osnovano je 1993. godine, a njegova primarna djelatnost je proizvodnja konzumnih jaja. Proizvodni kapacitet od 75.000 nesilica osigurava mjesečnu proizvodnju od prosječno 1.875.000 komada jaja ili oko 22,5 milijuna komada godinje. Godinji prihodi drutva su izmeðu 10 i 12 milijuna kuna, pa se po kapacitetu i proizvodnji ubrajaju u veće proizvoðače u Hrvatskoj.
Prednost Marijančanke pred konkurencijom je, kako kae financijski direktor drutva Krunoslav Juriić, u tome to je stvorena od malog obiteljskog gospodarstva i to je rasla na temelju vlastitog kapitala. Sada posjeduju 200 hektara vlastite obradive zemlje, nemaju veće zaduenosti, redovno plaćaju svoje obveze, posjeduju nove objekte s modernom tehnologijom, stalno ulau u razvoj i nove tehnologije i pri tome suraðuju sa znanstvenicima.
Rezultat te suradnje su i jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama koje na hrvatskom tritu nudi jedino Marijančanka. Nakon dvije i pol godine suradnje s timom znanstvenika Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka osmiljen je način hranjenja nesilica koji u konačnici osigurava bolji omjer nezasićenih masnih kiselina te poboljani sastav umanjka u odnosu na obično jaje.
Takva jaja proizvode u strogo kontroliranom postupku. Osim na projektu jaja obogaćenih omega-3 masnim kiselinama predstavnici Marijančanke rade sa znanstvenicima na jo nekoliko novih projekata.
Tvrtka zapoljava 16 radnika i nema problema s plasmanom svojih proizvoda jer imaju godinje ugovore s nekoliko velikih trgovačkih lanaca koji posluju u svim većim gradovima Hrvatske.
Jaja prodaju pod svojom robnom markom Ideal, ali proizvode i jaja koja se na trite plasiraju kao robna marka pojedinih trgovačkih lanaca. Bave se i uzgojem podmlatka nesilica te proizvodnjom itarica i uljarica koje se koriste kao repromaterijal u mjeaonici stočne hrane.
Juriić ističe kako je, unatoč činjenici da je peradarska proizvodnja u Hrvatskoj na najvioj razini specijalizirane industrijske proizvodnje, trite jaja preputeno stihiji na koje dravne mjere nemaju nikakvih utjecaja. Ne postoje potpore komercijalnoj proizvodnji, a nije rijedak slučaj da se dogodi nekontrolirani uvoz konzumnih jaja koja se u maloprodaji nude po cijeni ispod materijalnih trokova proizvodnje uspjenih proizvoðača na tritu. elja proizvoðača je, zaključuje Juriić, da se cijene na tritu formiraju na sličan način kako se formiraju cijene mlijeka ili kruha kako bi se osigurala stabilnost na tritu i onemogućila ucjenjivačka pozicija trgovaca prema malim proizvoðačima.
Proizvodni.hr