Penica zarobljena u silosima a seljaci nemaju kamo s urodom kukuruza
U poljoprivredi sam od 1973. godine, a i kao dijete s ocem sam radio na polju, i ne pamtim da se ikada dogodilo da se urod jesenskih kultura nema gdje uskladištiti, kao što je slučaj sada. Kae to Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, te napominje da se i prije znalo dogoditi, preteito zbog, primjerice, povećane vlage odnosno problema sa sušenjem, da doðe do zastoja u prijemu, no to bi kratko trajalo.Laslo kae da je apsurdno da se manjak skladišnih kapaciteta uopće moe dogoditi u današnje vrijeme, kada postoje montani silosi, koji se vrlo brzo i lako mogu “sklopiti”.
- Vezano uz ovaj nezapamćeni problem s manjkom silosnih kapaciteta osobno me zanima kako to da su silosi prepunjeni, a stalno se priča da Hrvatska ne proizvodi dovoljno i da treba povećati poljoprivrednu proizvodnju. Prema svemu sudeći, očito je da je u Hrvatsku uvezeno sve i svašta, i što se zna i što se ne zna, a što je zatrpalo silose - kae Laslo i dodaje da se najzornije apsurdnost te situacije ovih dana moe vidjeti na poljima. Vrijeme je idealno i za berbu kasnih usjeva i za sjetvu pšenice, a niti se bere, niti se sije. Laslo, kojeg smo kontaktirali telefonski, javio nam se, kako je rekao, s polja, na kojem osim njega nema ive duše, a što je prije u ovo doba godine bilo nezamislivo. - Mi smatramo da ovi problemi nisu od jučer i da je Ministarstvo poljoprivrede trebalo biti spremno na ovakve i slične rekordne godine po prinosima poljoprivrednih kultura te na vrijeme poduzeti odreðene mjere, a ne - dodaje Laslo - ovako aljkavo dočekati iznimno rodnu godinu. Zajednica je odavno isticala da je resorno ministarstvo trebalo načiniti bilancu roba i uspostaviti plansku proizvodnju, što do sada nije učinjeno. Da se to učinilo, tada se ne bi moglo dogoditi da se proljetos uopće ulazi u toliku sjetvu kukuruza, koji do sada još nitko nije ni počeo otkupljivati - kae Laslo te izraava bojazan od velikih gubitaka koji, kako kae, čekaju seljake nagodinu ako kukuruz ostane na njivama, odnosno ako se na tim površinama ne zasiju nove kulture.
Budući da se ovih dana pročulo i da Ministarstvo poljoprivrede planira raspisati natječaj za gradnju novih silosnih kapaciteta u Hrvatskoj, mišljenja u svezi s tim su različita. Laslo smatra da je suludo graditi nove silose kada ni postojeći nisu potpuno iskorišteni. Navodno da su silosi oko Zagreba prazni i da je sva pšenica ostala u Slavoniji.
Prema slubenim podacima, kae nam Darko Dukarić, zamjenik direktora divizije trgovina u osječkom itu, Hrvatska raspolae s dva milijuna tona skladišnih kapaciteta, u što se ubrajaju i svi silosi, kao, primjerice, svi silosi oko Zagreba, luka Rijeka, silosi sojare u Zadru kao i svi mali silosi. No koliko ih je zapravo u funkciji, nitko ne zna. Smatra se da čak desetak silosnih kompleksa u Hrvatskoj ne prima robu zbog neriješenih vlasničkih odnosa, stečaja, zapuštenosti i sl.
Dukarić napominje da su postojeći ukupni silosni kapaciteti od dva milijuna tona za trenutačnu poljoprivrednu proizvodnju dovoljni.
- Uzrok manjka skladišnih prostora ove godine prije svega treba traiti u previsokim otkupnim cijenama naših poljoprivrednih proizvoda, čak 20-30 posto višim od svjetskih cijena. Sve je počelo od preplaćene otkupne cijene uljane repice, nakon čega je došao ječam, potom pšenica, koja je sada “zarobljena” u silosima jer smo je plaćali 1,50 kn/kg a cijena je vani već tada bila 1,10 kn/kg. Slično je i sa suncokretom i sojom, sve je to ostalo u silosima, jer s takvim otkupnim cijenama i nema kamo. Nakon toga je i, što je logično, došlo do manjka skladišnih prostora - kae Dukarić, te kao jedini izlaz iz postojećeg stanja vidi isključivo izvoz.
ito je, kako doznajemo, iako nije slubeno ni počelo otkup ni objavilo otkupnu cijenu kukuruza, tu kulturu počelo izvoziti u Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o manjim količinama kukuruza jer je bosansko trište ograničeno, a otkupljuju ih isključivo od svojih kooperanata po cijeni od 60 do 65 lipa za kilogram. Što se tiče gradnje novih silosnih kapaciteta, Dukarić ističe da smatra kako bi drava trebala imati neke svoje objekte u kojima će drati itarice u robnim zalihama.
- Problem sličan ovom koji se zbog nedostatka silosnih kapaciteta sada dogaða u Hrvatskoj imala je prije četiri godine Maðarska. Maðari su to riješili pomoću sredstava iz EU fondova te su u blizni Budimpešte sagradili kompleks silosa i podnih skladišta kapaciteta milijun tona, a koji se rasprostire na čak 75 hektara. Mi smo taj ogromni skladišni kompleks, koji je djelomice u privatnom a djelomice u dravnom vlasništvu, obilazili automobilom - kae Dukarić.
Glas Slavonije