Brodsko-posavska upanija do sada je od kandidirana 43 razvojna programa u vrijednosti od 140 milijuna kuna iz pretpristupnih fondova EU dobila nešto više od 104 milijuna kuna za 27 projekata koji su ravnomjerno rasporeðeni na području cijele upanije.
Time je, ističu u upanijskom Upravnom odjelu za europske integracije (EI), Brodsko-posavska upanija u samom vrhu po broju predloenih projekata i povučenih sredstava.
U početku značajni problemi oko animiranja lokalnih jedinica i pojedinaca, te nepostojanje strateških razvojnih planova u 22 od 26 općina bez kojih je bilo nemoguće raditi projekte, riješeni su ulaganjem dva milijuna kuna u njihovo sufinanciranje. - Mi smo tu imali i veliku pomoć ECORYS-a kao tehničke pomoći EU koji su nam pomagali u odabiru, pripremi i predlaganju projekata, a koji su ovdje bili 30 mjeseci. Naravno, tu je i CTR koji je odigrao i još ima vanu ulogu u izradi poslovnih planova - rekao je Marijan Štefanac, pročelnik upanijskog Upravnog odjela za EI. U ratu potpuno razrušena, a nakon rata minirana, gospodarski zaostala i demografski oslabljena - Brodsko-posavska upanija upravo je u pretpristupnim fondovima EU vidjela jednu od mogućnosti revitalizacije ivota i razvoja gospodarstva kao osnovnog preduvjeta daljnjeg napretka upanije koja je, upravo u tom segmentu, na začelju u Hrvatskoj. S oko 13.000 nezaposlenih u samom je vrhu hrvatskih upanija, te s oko 1300 novoroðenih (kojih je iz godine u godinu sve manje) - upravo su razvojni i edukacijski projekti oni koji daju nadu u oporavak.
-Zato smo ponosni na činjenicu da se niti jedna općina ili grad ne izdvajaju posebno po broju predloenih i odobrenih projekata, nego su ravnomjerno rasporeðeni na području cijele upanije. Tamo gdje je to slabije išlo odrali smo radionice, tako da smo do danas u 16 općina od posebne dravne skrbi kandidirali 17 projekata, od čega su čak 14, uz naše mentorstvo, napravile same općine. Riječ je uglavnom o razvojnim projektima vezanim uz socijalno-društvenu aktivnost i malu komunalnu infrastrukturu, što je iznimno vano za te sredine - dodao je Štefanac.
Od četiri upanije, iz programa CARDS 2004 Brodsko-posavska upanija izvukla je najviše sredstava - 22,735 milijuna kuna, a najznačajniji su projekti Poslovno-inovacijskog centra u Novoj Gradiški (8,2 milijuna kn) i slavonskobrodske Poljoprivredne škole koja je za opremu laboratorija dobila 4,8 milijuna kuna.
- Ta dva velika projekta itekako su značajna jer su oba vezana uz razvoj obrazovnih sustava prilagoðenih potrebama razvoja gospodarstva - naglasio je Štefanac, ističući četiri velika projekta koja su u pripremi, a za koja se očekuju sredstva u ukupnoj vrijednosti od 65 milijuna kuna.
Riječ je o meðunarodnom vrtnom centru Poljoprivredne škole, gradnji Trgovačke i ulice starih zanata u Tvrðavi Brod, zatim razvoju Tehnološkog parka u Novoj Gradiški te gradnji infrastrukture u Industrijskoj zoni Gornja Vrba.
U sklopu IPA programa upanijski Odjel za EI u pregovorima je s predstavnicima u BiH o prekograničnoj suradnji vezanoj uz razvoj gospodarskih zona u pograničnim područjima. Uz taj, sredstva će se pokušati povući i za projekt zaštite rijeke Save od velikih zagaðivača koji je ovih dana, nakon najave početka rada rafinerije nafte u susjednom Bosanskom Brodu, ponovno aktualiziran. Projekt se radi u suradnji s Brodskom ekološkom udrugom Zemlja.
U konkurenciji 256 projekata Regionalnog operativnog programa (ROP-a) Srednja poljoprivredna škola “M. A. Reljković” prošla je stroge kriterije projekta CARDS 2004 i dobila 4,8 milijuna kuna od Europske Unije.
- Nakon tri godine napornog rada u dokazivanju vrijednosti vlastitog projekta, natječući se sa srodnim obrazovnim ustanovama u EU, uspjeli smo dokazati da imamo bolji i kvalitetniji program.
Odobreni smo novac utrošili za nabavu najsuvremenije opreme - rekao je Vlado Prskalo, ravnatelj škole. Učenicima i studentima sada su na raspolaganju znanstveni laboratoriji kakve ne posjeduju vodeći hrvatski instituti iz područja poljoprivrede, veterinarstva, ekologije, kemijske tehnologije, mikrobiologije, mikropropagacije u kojima se moe napraviti analiza do razine molekule. Osim laboratorijske opreme, škola je sredstvima EU kupila opremu za hidroponsku proizvodnju u plastenicima, ratarsku mehanizaciju dostatnu za obradu 300 ha poljoprivrednog zemljišta i suvremenu kuhinju u kojoj će biti zaokruena cjelina “od njive do stola”.
Poljoprivredna škola u Slavonskom Brodu priprema novi projekt. Riječ je o tzv. meðunarodnom vrtnom centru - jedinstvenom u Hrvatskoj koji bi uz edukacijski i obrazovni imao i komercijalni značaj.
U sklopu Industrijskog parka koji je smješten na 82 hektara uz autocestu Zagreb - Lipovac sagraðen je Poslovno-inovacijski potporni centar (BISC). Vrijednost projekta je oko 15,2 milijuna kuna koji se preteno financira iz EU fonda CARDS 2004, a do sada je povučeno 8,2 milijuna kuna.
Projekt je usko vezan uz obrazovanje kadrova za potrebe gospodarstva, a realizira se u suradnji s Industrijskom obrtničkom i Elektrotehničkom školom Nova Gradiška, te Centrom izvrsnosti za nove tehnologije Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Edukacijom stručne radne snage koja će moći primijeniti najsuvremenije tehnologije poput CNC-a (Computer Numerical Control) nastoji se odgovoriti sve zahtjevnijem trištu rada, danas domaćeg, a sutra i inozemnog.
- Kroz dosadašnju obuku educirali smo 40 osoba, meðu kojima su bili zastupljeni nezaposleni, učenici i oni koji su se eljeli prekvalificirati. Za sada su sredstvima EU nabavljena dva najsuvremenija CNC stroja pojedinačne vrijednosti oko milijun kuna tvrtke GEILDEMEISTER Aktiengesellschaft, a kupili smo ih preko Alfa tehnologije d.o.o. iz Varadina s kojima smo potpisali ugovor da budemo regionalni trening-centar - rekao je Bernard Kurjaković, stručni suradnik u Industrijskom parku d.o.o. Nova Gradiška.
Peradarska farma obitelji Mare i Stjepana Jozića iz Slavonskog Kobaša jedan je od pet odabranih projekata u Hrvatskoj koji je prošao stroge kriterije SAPARD-a. Danas je farma meðu tri najmodernije u Europi s proizvodnjom od 72.000 pilića u turnusu i najveći je kooperant varadinske Koke. Farma je opremljena suvremenom kompjutoriziranom opremom koja regulira i prati tov koji u prosjeku od malog pileta do konzuma traje oko 38 dana.
U taj je projekt obitelj Jozić uloila 2,4 milijuna kuna, a početkom ove godine stigla im je potvrda iz Ministarstva poljoprivrede i odmah potom 920.000 kuna bespovratnih sredstava EU. - Bilo je tee ispuniti traene kriterije nego sagraditi objekt, opremiti ga i početi proizvodnju - kae Stjepan Jozić.
Brodska se upanija moe pohvaliti još jednim uspješnim poljoprivrednim proizvoðačem koji je u isto vrijeme kada i Stjepan Jozić preskočio visoko postavljenu letvicu SAPARD-a. To je Miro Kolesarić iz Dubočca, mladi poljoprivrednik, koji je u novu suvremenu farmu svinja uloio blizu pet milijuna kuna.
Gradnju farme privodi kraju, očekuje još jednu kontrolu komisije i nakon toga iz SAPARD-a oko 2,4 milijuna kuna bespovratnih sredstva. Kolesarić kae da neće na tome stati jer planira proizvodnju proširiti na 250 krmača i 5000 tovljenika godišnje.
Jutarnji.hr