Dodatna potpora hrvatskoj poljoprivredi na putu prema EU integracijama

U posljednje je vrijeme u poljoprivrednom sektoru došlo do izmjena nekih zakonskih i podzakonskih akata, a još su neke bitne promjene na pomolu. Te promjene imaju pozitivan efekt na proizvoðače mlijeka, ali i na ostale grane poljoprivrede, odnosno poljoprivrednike koji planiraju investicije u skorijoj budućnosti. Zbog tog razloga korisno je ovom prilikom ukazati na te promjene te ih približiti onima kojima su namijenjene.
Krajem lipnja i početkom srpnja ove godine doneseni su operativni Program razvoja govedarske proizvodnje, Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o potporama u poljoprivredi i ribarstvu, Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka i uredba o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka. Sve novosti koje slijede trebale bi pridonijeti uspješnijem putu hrvatske poljoprivrede prema europskim integracijama. Svi oni koji su zainteresirani za nove pogodnosti trebali bi se obratiti najbližoj ispostavi Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, čiji će djelatnici znati prepoznati njihovu ideju i pomoći im u njezinu ostvarivanju.
Jedna od najvažnijih stvari vezanih uz govedarsku proizvodnju, odnosno ljude koji se njome bave je donošenje novog operativnog programa govedarstva. Budući da realizacijom dosadašnjeg programa nisu ostvareni planirani rezultati, Vlada Republike Hrvatske odlučila je poboljšati program i njegovu provedbu na terenu, promijeniti neke od uvjeta te bolje povezati i koordinirati sve sudionike odgovorne za provedbu programa.
Kreditna sredstva za izgradnju novih farmi se povećavaju pa ih je sada moguće graditi veličine do 200 grla. Uz nove farme, i dalje je moguće adaptirati i proširivati stare te graditi i adaptirati tovilišta. Novost je takoðer što se osiguravaju sredstva i za ostalu infrastrukturu na farmi (gnojišta, silosi, objekti za pomladak), kao i nabava mehanizacije.
Što se tiče iznosa kreditnih sredstava, on se povećava, tako da je maksimalni iznos kredita 11,000.000 kuna, kamatna stopa je četiri posto godišnje, vrijeme otplate je do 15 godina, a poček otplate je do dvije godine. Za 50 posto iznosa kredita garanciju preuzima HAMAG, a za preostalih 50 posto se HBOR upisuje na izgraðenu nekretninu.
Vrijednost povrata kapitalnog ulaganja ostvaruje se do 50 posto vrijednosti kredita, ali maksimalno do 3,500.000 kuna, dok u osnovicu za izračun vrijednosti kapitalnog ulaganja ne ulazi PDV.
Uz te, za uspješnu realizaciju programa moraju se zadovoljiti još neki uvjeti. Potrebno je raspolagati zadovoljavajućom količinom obradivog zemljišta, organizirano pristupati izradi projektne dokumentacije i graðenju te nabavi opreme. Stručnu pomoć pri donošenju odluke o investiciji i izgradnji pružat će djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, koji su takoðer dužni pratiti gospodarstvo i pomagati pri organizaciji proizvodnje na OPG-u u prve tri godine.
Ovim programom Republika Hrvatska približava se potrebnim količinama proizvedenog mlijeka na nacionalnoj razini, a što je još i važnije, poljoprivredni proizvoðači podižu proizvodnju na svojim gospodarstvima i usklaðuju proizvodne zahtjeve (dobrobit životinja, ekološki zahtjevi, itd…) s uvjetima koji ih čekaju u Europskoj uniji.
Donesen je i Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu. U svezi s tim pravilnikom bitno je naglasiti da je riječ o investicijskoj potpori koja može iznositi 40 posto za jednostavne investicije prve skupine te 50 posto za drugu skupinu investicija, gdje pripada i izgradnja farmi. Pod investicijama iz prve skupine podrazumijevaju se nabava uzgojno valjanih rasplodnih grla u stočarstvu, nabava matičnih riba za rad u akvakulturi, investicije u višegodišnje nasade, izgradnja i adaptacija objekata za poljoprivrednu proizvodnju, nabava ribarskih plovila i opreme za poljoprivredu i ribarstvo, ugradnja rashladnih ureðaja na vozila za prijevoz ribe te voća i povrća, izgradnja, adaptacija i opremanje objekata za preradu poljoprivrednih proizvoda te kupnja privatnog poljoprivrednog zemljišta radi okrupnjavanja gospodarstva.
U drugu skupinu ubrajaju se investicije sukladne Operativnim programima Vlade Republike Hrvatske za područje poljoprivrede i ribarstva.
Donesen je i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. U sklopu promjena toga zakona produžen je rok za upis svim poljoprivrednim gospodarstvima koja ostvaruju potporu u Registar obveznika poreza na dohodak do 1. siječnja 2010. godine. Smanjena je potrebna težina trupova teladi utovljene za bijelo meso sa 100 na 80 kilograma. U drugoj skupini modela dohodovne potpore, umjesto dosadašnjih 5.000 kn po gospodarstvu, dohodovna potpora se dodjeljuje po nositelju ili članu gospodarstva i može iznositi najviše do 10.000 kuna. U sklopu modela kapitalnih ulaganja omogućava se povrat vlastitih investicijskih sredstava, a ne samo kreditnih, kako je bilo do sada.
Takoðer je u sklopu izmjena zakona došlo i do izmjena Dodatka III., odnosno minimalno poticanih količina za biljnu i stočarsku proizvodnju te je produžen rok za podnošenje zahtjeva za 2008. godinu. U Dodatku II. povećana je osnovica plaćanja za kravu dojilju sa 100 na 1.500 kuna.
Promjenom Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka i uredbom o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka došlo je do bitnih izmjena i poboljšanja za proizvoðače mlijeka s kojima su se oni vjerojatno već upoznali, pa ćemo samo u kratkim crtama navesti što je novo. Prva je promjena da se obračun mlijeka utvrðuje u kilogramima, odnosno litre mlijeka se preračunavaju u kilograme množenjem faktorom 1,030 za kravlje i kozje mlijeko te faktorom 1,036 za ovčje. Za utvrðivanje broja mikroorganizama uzimaju se najmanje dva uzorka mjesečno. Osim promjene u obračunu, mijenjaju se i klase, tako da će dosadašnji sustav od četiri klase biti zamijenjen novim od dvije klase - I. razred do 100.000 mikroorganizama i 400.000 somatskih stanica, te II. razred više od 100.000 i više od 400.000. Ispravak vrijednosti za mlijeko II. razreda je 0,70, odnosno odbitna stavka je 0,7809 kn/kg.
Prema Uredbi, ciljna cijena mlijeka s 3,7 posto mliječne masti i 3,2 posto bjelančevina za I. razred iznosi 2.363 kune po kilogramu.