Umjesto na uzgoj, novac se troši na uvoz stoke

Predsjednik Uduge Baby beef tvrdi kako je ta udruga na domaćem tržištu kupila sve ponuðene količine teladi, što nije dovoljno za ozbiljniju proizvodnju. - Nema ništa spornog u uvozu teladi ako iz domaće ponude ne možemo zadovoljiti naše kapacitete. O tome zašto je to tako, treba pitati mjerodavne, ali veliki proizvoðači zasad iz domaće ponude ne mogu podmiriti vlastite potrebe - uzvraća Raič. Nezavisni hrvatski seljaci predvoðeni Vladimirom Novotnyem i Matom Mlinarićem žestoko su kritizirali popis 250 najvećih korisnika poljoprivrednih poticaja u 2007. godini, posebice Udrugu za tov i uzgoj junadi Baby beef, čije članove prozivaju za debljanje bankovnih računa na uvozu stoke.
Uvoz iz Rumunjske

Novotny tvrdi kako se se meðu deset najvećih korisnika poticaja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nalaze članovi te udruge koji, po njegovim riječima, na sva usta promoviraju domaći ugoj stoke koju ipak uvoze iz stranih zemalja.

- Predsjedniku Baby beefa T. Raiču je isplaćeno oko tri milijuna kuna poticaja. Pri tome pitamo koliko je teladi kupljeno iz domaćeg uzgoja jer naše informacije ipak potvrðuju kako je većina stoke uvezena iz Rumunjske - potvrdio je Novotny.

Nezavisni seljaci kažu kako Baby beef nije, po njima, jedini primjer neselektivne raspodjele poticaja. Pritom spominju trgovačko društvo Poljodar d.d. iz Daruvara kojem je dodijeljeno nešto više od milijun kuna poticajna novca, a ta tvrtka, po riječima M. Mlinarića, jedva raspolaže telefonom i pisaćim stolom.

- Želimo upozoriti mjerodavne kako se poticaji ne mogu i nadalje davati samo onima koji su "bliže vatri", već tražimo njihovu ravnomjerniju raspodjelu. Dosadašnjom politikom njihove dodjele umjesto malih poljoprivrednih gospodarstava profitirali su samo bogati, što nije dobro za razvoj poljoprivrede - tvrdi Mlinarić.

Pravednija raspodjela

U NHS-u dodaju i kako bi upravo zbog ovakvih primjera trebalo ograničiti najveći iznos poticaja, po čemu će i taj dio poljoprivredne politike dobiti europski predznak. Pri tome dodaju kako su 4,5 milijarde kuna za poticanje razvoja poljoprivrede dovoljna, ali je problem je u tome što taj novac ipak nije ravnomjerno rasporeðen.

Ovakvom raspodjelom, kaže Novotny, i dalje se umjesto malih gospodarstava potiču i oni koji se uz poljoprivredu bave i još nekim poslovima.

Vecernji.hr