Nacional.hr: Uvozimo puno vie hrane nego to izvozimo
Unatoč velikim ulaganjima drave u poljoprivredu i dalje se uvozi puno više hrane nego što se izvozi. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku koje je obradio Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore u prvoj polovici ove godine uvoz hrane povećao se za 36,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a izvoz tek 17,4 posto. Tako je drava za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ove godine utrošila 1,3 milijarde kuna, dok se iz izvoza zaradilo upola manje-629 milijuna kuna.Na ovaj negativan trend sve većeg povećanja uvoza u odnosu na izvoz osvrnuo se u razgovoru za nacional.hr Vladimir Novotny iz Nezavisnih hrvatskih seljaka . On to objašnjava sveopćom neorganiziranošću i neefikasnošću dravne poljoprivredne politike kojom se ne uspijeva ostvariti ravnotea, tj. prava bilanca izmeðu toga što, kada i koliko uvoziti i onoga što proizvoditi. "Iako apsolutno imamo kapacitete da prehranimo zemlju, mi i dalje neprestano uvozimo, a za to je najodgovornija pogrešna dravna politika kojom drava daje poticaje za uvoz umjesto da taj novac ulae u samu proizvodnju. Na taj način bi se i smanjio uvoz, a povećanjem i boljom organizacijom proizvodnje povećao izvoz.", rekao je te naglasio kako je 'Hrvatska nekada mogla prehraniti cijelu bivšu Jugoslaviju, a sad očito ne moe ni samu sebe' te se osvrnuo i na činjenicu da se ' nekada samo u bjelovarskoj upaniji proizvodilo goveðeg mesa koliko sada u cijeloj Hrvatskoj'.
Novotny smatra da je ključni problem što se najviše poticaja daje upravo najvećim poljoprivrednicima, umjesto da se potiče one male te im se tako pomogne da se snaðu i postanu konkurentni na trištu.
Ukazao je na činjenicu da je Stjepan Fiolić, HDZ-ov saborski zastupnik i vlasnik velikog lanca mesnica u Hrvatskoj "progurao" u Saboru zakon da drava potiče uvoz teladi, od kojega je upravo on, smatra Novotny, imao moda najviše koristi. Naime, na stranicama ministarstva poljoprivrede stoji da jeod drave dobio poticaj u iznosu gotovo10 milijuna kuna.
"Umjesto da se potiču mali, drava samo još daje veći zamah velikima. Oni dobivaju velike poticaje, a u ministarstvu poljoprivrede ne ele otkriti koliko poticaja odlazi na uvoz, a koliko na proizvodnju. Jasno je da bi se za oporavak poljoprivrede najviše trebala poticati proizvodnja, no to izgleda nije u interesu onih najvećih. Pretpostavljam da je njima daleko isplativije uvoziti gotov proizvod i prodavati ga na domaćem trištu pod svoje, nego da sami troše na proizvodnju.", komentirao je Novotny koji upravo zbog toga predlae da se dravna potpora ograniči na maksimalno dva milijuna kuna, po uzoru na Europsku uniju. Tako bi se ne bi zapostavljao razvoj malih gospodarstava i u tome je ključ svega, smatra on te nadodaje da 'se Hrvatska ni ne moe nadati oporavku dokle god u Saboru prolaze zakoni koji idu na korist tekmanjini, koja je ipak, izgleda, vrlo moćna."
Novotny smatra da je ključni problem što se najviše poticaja daje upravo najvećim poljoprivrednicima, umjesto da se potiče one male te im se tako pomogne da se snaðu i postanu konkurentni na trištu.
Ukazao je na činjenicu da je Stjepan Fiolić, HDZ-ov saborski zastupnik i vlasnik velikog lanca mesnica u Hrvatskoj "progurao" u Saboru zakon da drava potiče uvoz teladi, od kojega je upravo on, smatra Novotny, imao moda najviše koristi. Naime, na stranicama ministarstva poljoprivrede stoji da jeod drave dobio poticaj u iznosu gotovo10 milijuna kuna.
"Umjesto da se potiču mali, drava samo još daje veći zamah velikima. Oni dobivaju velike poticaje, a u ministarstvu poljoprivrede ne ele otkriti koliko poticaja odlazi na uvoz, a koliko na proizvodnju. Jasno je da bi se za oporavak poljoprivrede najviše trebala poticati proizvodnja, no to izgleda nije u interesu onih najvećih. Pretpostavljam da je njima daleko isplativije uvoziti gotov proizvod i prodavati ga na domaćem trištu pod svoje, nego da sami troše na proizvodnju.", komentirao je Novotny koji upravo zbog toga predlae da se dravna potpora ograniči na maksimalno dva milijuna kuna, po uzoru na Europsku uniju. Tako bi se ne bi zapostavljao razvoj malih gospodarstava i u tome je ključ svega, smatra on te nadodaje da 'se Hrvatska ni ne moe nadati oporavku dokle god u Saboru prolaze zakoni koji idu na korist tekmanjini, koja je ipak, izgleda, vrlo moćna."
Mateja Šarlija, Nacional.hr