Od jeseni cijene hrane kreću nizbrdo?
Ukupan otkup i prodaja poljoprivrednih i proizvoda šumarstva i ribarstva u lipnju je iznosio 665,6 milijuna kuna, što je 6,4 posto manje nego u lipnju prošle godine, podaci su Dravnog zavoda za statistiku. Na to je utjecao pad otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) za 16,8 posto, na iznos od 346,8 milijuna kuna. Nije naime tajna da je hrvatska poljoprivreda mala, slaba i nedovoljno organizirana te se teško moe nositi s globalnim problemima koji su rezultirali drastičnim poskupljenjem primarnih poljoprivrednih proizvoda, a onda i hrane. Prilikom posljednjeg popisa stanovništva, čak 450.000 graðana izjasnilo se da imaju poljoprivredno zemljište. Njih 177.000 registrirano je u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, od čega ih većina, oko 130.000, ostvaruje i dravne poticaje. No, kako su ih lanjske suše i druge klimatske promjene, smanjena poljoprivredna proizvodnja, rast cijena energenata te vrtoglavi rast cijena hrane i te kako prestrašili, nije čudno da su se i drugi graðani, koji imaju gdje, primili motike te i sami počeli pridonositi jačanju osiromašenoga kućnog budeta – iako je ukupna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda veća nego lani u istom razdoblju, smatra mr. sc. Josip Kraljičković, dravni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Takva se specifična situacija najviše odrazila na manju potranju od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a nastavit će se i u srpnju, tvrdi Kraljičković, dok od rekordnih prinosa itarica, pšenice i kukuruza, profitiraju veći igrači u poljoprivredi.
Zbog jeftinijeg otkupa pravnim je osobama u poljoprivredi postala isplativija prodaja, koja je u lipnju u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećana za 8,3 posto i iznosila je 318,8 milijuna kuna, što znači da je u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda udio prodaje iz vlastite proizvodnje pravnih osoba bio 47,9 posto, a udio otkupa od obiteljskih gospodarstava 52,1 posto.
Cjenovni udar
Veliki cjenovni udar tijekom kojega su cijene hrane porasle i više od 30 posto, od jeseni bi se pak trebao smiriti, najavljuje Kraljičković. Agrokor, koji je prvi od početka kolovoza snizio cijene brašna za oko 5 posto, najavio je da od jeseni očekuje i stabilizaciju cijena uljarica i kukuruza, te bi mogle pasti i cijene ulja.
S obzirom na to da je etva itarica bila izvanredna u cijeloj Europi, s jeftinijim brašnom trebao bi pak pojeftiniti i kruh, a s pojeftinjenjem krmnog bilja i ostale stočne hrane past će i cijene mesa, smatra Kraljičković. Dodaje kako i nie cijene povrća i voća nisu nerealna očekivanja.
– Sve je to, naravno, uvjetovano obuzdavanjem daljeg rasta cijena energenata, struje, nafte... Jedino tako na jesen moemo očekivati cijene više nego lani, ali nie nego što su bile u prvom polugodištu ove godine – završava Kraljičković.
Takva se specifična situacija najviše odrazila na manju potranju od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a nastavit će se i u srpnju, tvrdi Kraljičković, dok od rekordnih prinosa itarica, pšenice i kukuruza, profitiraju veći igrači u poljoprivredi.
Zbog jeftinijeg otkupa pravnim je osobama u poljoprivredi postala isplativija prodaja, koja je u lipnju u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećana za 8,3 posto i iznosila je 318,8 milijuna kuna, što znači da je u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda udio prodaje iz vlastite proizvodnje pravnih osoba bio 47,9 posto, a udio otkupa od obiteljskih gospodarstava 52,1 posto.
Cjenovni udar
Veliki cjenovni udar tijekom kojega su cijene hrane porasle i više od 30 posto, od jeseni bi se pak trebao smiriti, najavljuje Kraljičković. Agrokor, koji je prvi od početka kolovoza snizio cijene brašna za oko 5 posto, najavio je da od jeseni očekuje i stabilizaciju cijena uljarica i kukuruza, te bi mogle pasti i cijene ulja.
S obzirom na to da je etva itarica bila izvanredna u cijeloj Europi, s jeftinijim brašnom trebao bi pak pojeftiniti i kruh, a s pojeftinjenjem krmnog bilja i ostale stočne hrane past će i cijene mesa, smatra Kraljičković. Dodaje kako i nie cijene povrća i voća nisu nerealna očekivanja.
– Sve je to, naravno, uvjetovano obuzdavanjem daljeg rasta cijena energenata, struje, nafte... Jedino tako na jesen moemo očekivati cijene više nego lani, ali nie nego što su bile u prvom polugodištu ove godine – završava Kraljičković.
Vecernji.hr