Puževi donose zaradu već nakon dvije godine

Za farmu puževa veličine 5000 "kvadrata" potrebno je uložiti do 11.000 eura, a već nakon godinu dana vraća se 70 posto uloženog novca. Iako je uzgoj puževa sve zanimljiviji i isplativiji posao, njime se u Hrvatskoj bavi tek nekoliko ljudi. Ulaganja su relativno mala, a posao ne iziskuje veliki napor, no ni to nije dovoljno da zainteresira ljude za taj posao. Jedna od rijetkih koja se upustila u biznis s puževima je Hana Medin, vlasnica tvrtke Telluris-Medin, koja je postala i prvi Institut za helicikulturu, odnosno uzgoj puževa u Hrvatskoj. Istaknula je kako su se nakon rata u Hrvatskoj pojavili dosta neugodni dogaðaji vezani uz uzgoj puževa. »Prodaju se lažne heliteks mreže, a i broj uzgajivača posljednjih je godina jako pao«, kaže Hana Medin.
Ona ima vlastitu farmu puževa, a uz to i dosta kooperanata od kojih otkupljuje puževe. Budući da ima pravo prodaje puževa na talijanskom području, cilj joj je imati što veću tonažu puževa. Objašnjava kako je uzgoj puževa dosta unosan. Tako je za farmu puževa veličine 5000 četvornih metara potrebno uložiti oko 10.000 do 11.000 eura. Prva berba puževa moguća je nakon godine i pol, a njome se vraća 70 posto uloženog novca, dok je svaka iduća godina zarada stopostotna.

»Na 5000 četvornih metara farme dobije se pet tona puževa, a godišnja zarada je 25.000 eura«, rekla je Hana Medin. Objasnila je kako se puževi najbolje uzgajaju u blizini vode, dakle u Istri, Dalmaciji i Slavoniji. Tako najveći broj njenih kooperanata dolazi iz Istre i Dalmacije.

»Osim toga, veliki interes za uzgoj puževa dolazi iz BiH. Ondje postoji dosta neobraðene zemlje, a ljudi imaju volje za taj posao i dosta su vrijedni«, objasnila je Hana Medin.

Kilogram puževa, u kojem se nalazi 60 komada, stoji oko 25 kuna i to za vrstu »helix aspersa«, dok je cijena vinogradskog puža, odnosno »heliks pomatia«, nešto niža - 18 kuna.

Ivan Medak, direktor pužarske zadruge Delicić iz Darde, kaže kako u Hrvatskoj mali postotak ljudi jede puževe te da se oni rijetko nude u restoranima. »Primjerice, samo u istočnom dijelu Hrvatske trebalo bi biti barem 20 restorana koji će nuditi puževe. Istraživanja su pokazala da je meso puža zdravije od potočne pastrve«, rekao je Ivan Medak.
Dodaje kako su inozemstvu puževi delicija, a cijene porcije od šest puževa koštaju od 75 do 150 kuna. Hrvatska ima pravi autohtoni proizvod - vinogradskog puža, odnosno »heliks pomatiu« i godišnje izveze 500 tona puževa, što je dobro za naše gospodarstvo.

Puževi zdraviji od pastrve

Ivan Medak, direktor pužarske zadruge Delicić iz Darde, kaže kako u Hrvatskoj mali postotak ljudi jede puževe te da se oni rijetko nude u restoranima. »Primjerice, samo u istočnom dijelu Hrvatske trebalo bi biti barem 20 restorana koji će nuditi puževe. Istraživanja su pokazala da je meso puža zdravije od potočne pastrve«, rekao je Ivan Medak.

Dodaje kako su inozemstvu puževi delicija, a cijene porcije od šest puževa koštaju od 75 do 150 kuna. Hrvatska ima pravi autohtoni proizvod - vinogradskog puža, odnosno »heliks pomatiu« i godišnje izveze 500 tona puževa, što je dobro za naše gospodarstvo.

Lov na puževe samo od travnja do sredine svibnja

Osim puževa iz uzgoja, u Hrvatskoj se prodaju i puževi iz prirode. Prema riječima Ivana Medaka, koji se već godinama bavi uzgojem puževa, u Hrvatskoj se od 1. travnja do 15. svibnja smiju loviti puževi iz prirode. Izvan tog roka je to, kaže, strogo zabranjeno. »Meðutim, neki u Dalmaciji i izvan tog roka nude i prodaju puževe, što nije u redu i to bi se trebalo strože kontrolirati«, istaknuo je Medak.

Vjesnik.hr