Elementarne nepogode su i tijekom prvog polugodišta 2008. u više navrata gotovo u svim upanijama opet (ne)očekivano ubrale danak na oranicama. U neslubenim procjenama iznosi se podatak o desecima milijuna kuna evidentiranih šteta što ponovno aktivira raspravu da bi resorno ministarstvo, ali i upanije, umjesto tradicionalnog posezanja za subvencioniranjem šteta moralo djelovati preventivno. Riječ je, naravno, o uvoðenju obveze osiguranja prinosa za sva poljoprivredna gospodarstva uključena u sustav dravnih potpora. Taj model prakticira i EU te što se prije krene u taj phvat, lakše će se prebroditi prijelazno razdoblje.
Nedovoljna educiranost
Ako drava za potpore u biljnoj proizvodnji godišnje izdvoji jednu do jednu i pol milijardu kuna, morala bi uvjetovati i najsigurniji model zaštite uroda. Umjesto obveze takve naravi, ministarstvo već nekoliko godina iz dravnog proračuna poljoprivrednim gospodarstvima sa 25 posto subvencionira svaku ugovorenu policu za pokriće mogućih rizika u proizvodnji. Tu inicijativu, takoðer sa 25 posto udjela, podrava i većina upanija kao i pojedini gradovi te općine. Prema podacima koje je moguće dobiti u hrvatskoj industriji osiguranja, poljoprivredne police su potencijal koji je iskorišten daleko ispod ovdašnjih trišnih mogućnosti i prakse EU zemalja. Nedovoljnu educiranost farmera stavljaju u sam vrh razloga koji utječu na još zanemariv broj ugovora. Trištu tu uslugu nudi samo nekoliko društava, a najveći udjel otpada na trojku: Croatia osiguranje, Triglav i Jadransko. Croatia dri gotovo 90 posto poljoprivrednih osiguranja. Premija policirana do 30. lipnja iznosi 86,8 milijuna kuna, kau u CO te navode da su ove godine već isplatili 1600 odšteta ukupne vrijednosti 3,53 milijuna kuna. Podsjećaju, isplata odšteta u poljoprivredi je specifična. Tako će za uništene vinograde isplate biti obavljene nakon berbe jer tek tada je moguće utvrditi koliko je zbog tuče i olujnog nevremena urod podbacio.
Rekorderi Austrijanci
U Triglavu pak uzvraćaju da su u prvom polugodištu ugovorili 800 poljoprivrednih polica s premijom 7,3 milijuna kuna. Osiguranici su u tom razdoblju prijavili 200 šteta za koje je isplaćeno više od pet milijuna kuna. Poljoprivredni učinak Jadranskog osiguranja najmanji je meðu trolistom. U tom društvu navode da su ove godine zaključili 300 poljoprivrednih polica s premijom od 2,5 mil. kuna. Zbroj likvidiranih šteta gotovo pokriva poslovnu aktivnost u spomenutom segmentu, naime, za 300 prijavljenih šteta isplaćeno je 2,25 milijuna kuna. Da su hrvatski farmeri kada je riječ o policama još nezainteresirani, ilustrira i podatak o samo 4 posto pokrivenosti oranica s policama osiguranja. Susjedi Slovenci odmakli su na 17 posto, Maðari na 54, a Austrijanci su rekorderi u EU sa čak 78 posto hektara.
Poslovni.hr