Dobavljači veći krivci za rast cijena hrane od trgovaca
U maloprodaji prehrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj su u razdoblju od godine dana poskupjeli čak 13,1 posto.Ostvare li se procjene nekih ekonomskih analitičara o inflaciji većoj od osam posto na kraju 2008., tada će prema sadašnjim statističkim pokazateljima hrana poskupjeti i više od inflacije. Godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u lipnju bila je 7,6 posto i najveća je od 2000. od kada se primjenjuje sadašnji način izračuna potrošačkih cijena.
Košarica od 30 proizvoda
Tako je nabavni cjenik tjestenine rastao za više od 30%, itarice oko 40%, kruha i pekarskih proizvoda oko 30%, a ulja izmeðu 25-30%. Naravno, rekli su, prodajne cijene proizvoda nisu rasle u istom omjeru, već se pri njihovu izračunu koristio dio mare kako bi se ublailo povećanje cijena prema kupcu. S istim ciljem Ipercoop je kreirao “košaricu” sa 30 proizvoda široke potrošnje, cijene kojih će drati do kraja godine. I Mercator je tijekom posljednjih godinu dana na poskupljenja od strane proizvoðača odgovarao raznim akcijama snienja. Kako bi cijene bile odravane prihvaljivima kupcima, sniavale su se i mare. Isti pristup, poručuju, nastavit će se provoditi i dalje. Ni Getro nije povećavao svoje trgovačke mare koje su, poznato je, jedne od najniih na hrvatskom retail trištu. Jedine cijene proizvoda koje su u ovoj godine bile veće bile su samo proporcionalna povećanja koja su odredili proizvoðači, izvijestili su iz Getroa, a u nekim slučajevima kau da se čak i sniavalo trgovačke mare kako bi i dalje kupcima nudili standardno najpovoljniju kupnju. Koncern Agrokor u poljoprivrednoj proizvodnji po ukupnom prihodu drugi je proizvoðač u Hrvatskoj, iza Koke, a u proizvodnji hrane iz njegova sastava na 4. mjestu je PIK Vrbovec, Ledo je na 5. i Zvijezda na 7. mjestu. Osim toga, njegov je Konzum na drugom mjestu po prihodu od prvih tisuću kompanija, odmah iz Ine, dok je po dobiti na prvom mjestu meðu maloprodajnim lancima. Unatoč tome, na pitanje koliko je Agrokor povećao svoje proizvoðačke cijene u ovoj godini u odnosu na lani i kakve su procjene za iduće razdoblje, odnosno kako komentiraju rast cijena hrane, od Damira Kuštraka, člana Uprave Agrokor, stigao je doista šturi odgovor:
Stipan Bilić “Snaan rast cijena hrane u svijetu zabiljeen je u drugoj polovici prošle i u prvoj polovici ove godine. Početkom etve itarica primjećuje se trend smirivanja cijena te ako ne bude nekih nepredviðenih okolnosti, a nakon dobrog uroda kukuruza, trend smirivanja će postati dominantan.” Dakako, i Stipan Bilić, predsjednik Udruge Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri HUP-u, rast cijena hrane na domaćem trištu tumači porastom cijena hrane na svjetskom trištu, ali taj porast cijena, kae, ima brojne uzroke a ne samo porast troškova proizvodnje. “Budući smo apsolutni uvoznici hrane, njezinu cijenu na našem trištu diktiraju svjetske cijene, troškovi uvoza i carinska zaštita. Dok su cijene hrane na svjetskom trištu bile niske, i naši potrošači koristili su to stanje te imali nie cijene. Naša domaća proizvodnja, osim na proizvodnim potencijalima poduzeća i poneke zadruge, mora biti skupa jer je većina imanja vrlo usitnjena i na tim malim posjedima nije moguće organizirati efikasnu proizvodnju. Osim toga, moderna poljoprivreda zahtijeva stručno znanje za pravilno korištenje tehnologije i znanja, a mi na selu imamo manje od 1500 osoba koje imaju kakvu-takvu naobrazbu za rad u suvremenoj poljoprivredi. Naalost, u posljednjih dvanćst do petnćst godina nije došlo do prestrukturiranja poljoprivrede kako bi ona postala efikasna i jeftina, a i one efikasne tvrtke su upropaštene.” O tomu kakve su procjene za drugu polovicu godine u vezi cijena hrane kod proizvoðača Bilić odgovara: “Na poslu pratim stanje kod poduzeća koja su članice Udruge i HUP-a i nisam naišao na akciju kojima tvrtke trae rast cijena. Sadašnje povećanje cijena trae seljaci, koji imaju mala imanja i proizvodnjom na 2-5-10 ili 20 ha ne mogu osigurati vlastitu egzistenciju osim ako svoje proizvode ne prodaju nekoliko puta skuplje od troškova koje su stvarno imali. Naalost, prema dostupnim pokazateljima, iako je zaustavljen porast cijena, još su cijene na svjetskom trištu previsoke i uvozom ne moemo utjecati na smanjenje cijena na domaćem trištu.”
Manje mare
Bilića smo upitali i to zaraðuju li trgovački lanci velike profite ako imaju vlastitu poljoprivredu, vlastitu industriju i vlastitu trgovinu. On je rekao: “U slučaju velikog porasta cijena poljoprivrednih proizvoda, objektivno neku zaradu imaju poljoprivredni proizvoðači, dok preraðivačka industrija ima samo štete jer mora skupo platiti poljoprivredne proizvoda, a ne moe kada ih ugradi u gotove proizvode i naplatiti od potrošača, a trgovina je, što se tiče zarade, uglavnom u neutralnom statusu. Danas kod nas najvišu zaradu imali su oni koji su “dobili“ poljoprivredno zemljište u zakup, a nisu ga obradili ili ga prepustili nekome na obradu, ali su naplatili poticaj i to je čisti profit bez ikakvog rizika. I na kraju, na pitanje hoće li trgovci morati sniavati mare, Bilić odgovara: “U trišnoj privredi nitko ništa ne mora, a mare u našim trgovinama manje su nego mare u trgovinama razvijenih zemalja. To predlaganje sniavanje mari u trgovinama kako bi se zaustavio porast cijena, mjera je koja je korištena u vrijeme komunističkog poslovnog sustava i ni u jednoj dravi nije donijela rezultate”. Milica Rakuša-Martulaš, direktorica Sektora trgovine pri HGK, tumači da maloprodaja hrane na hrvatskom trištu posluje sa zaradama značajno niim od onih uobičajenih na sličnim trištima, a i stopa profita znatno je nia od one koju ostvaruju trgovci u drugim dravama. Primjerice, stopa profita u trgovini u nas kreće se oko 1,69%, dok je ona u zemljama zapadne Europe izmeðu 4 i 6%. Martulaš se nadalje poziva na udjele dobiti u ukupnom prihodu kod prvih 15 trgovaca koji su iznosili, doduše, za razdoblje od prije dvije godine, od 1,3 posto kod Konzuma do 0,24 posto kod Getroa. Kaufland Hrvatska imao je tada u ukupnom prihodu udio dobiti od 3,56 posto, Kerum 2,11 te Tommy 4,96 posto. Pitanje mari u maloprodaji, kae dalje, stvar je poslovne odluke, odnosno “politike svakog gospodarskog subjekta na trištu, no sigurno da u maloprodaji hranom, gdje je konkurencija najveća, trgovci nastoje biti što konkurentniji pa, vjerujem, i na uštrb mari. Hrvatska maloprodaja jedan je od najkonkuretnijih, najdinamičnijih i najrazvijenih sektora u domaćem gospodarstvu. U trgovini posluje 36,1% gospodarskih subjekata, ona je drugi najveći poslodavac, odnosno najveći generarator novih radnih mjesta s udjelom od 17,4% ukupno zaposlenih, a u stvaranju BDP-a sudjeluje sa 10,8%. Posljednjih mjeseci svjedoci smo kretanja i trendova na svjetskom trištu na kojem cijene energenata prvenstveno nafte, ali i drugih sirovina imaju tendenciju ubrzanog rasta, a budući da je Hrvatska dio svjetskog gospodarstva, to se sve direktno preslikava i na situaciju na domaćem trištu”, objašnjava Martulaš. Pogrešnom percepcijom kao temeljni uzrok promjene cijena često se navode gospodarski subjekti koji distribuiraju robu i usluge, odnosno trgovci. Generator povećanja cijena ne lei u trgovini već u povećanju ulaznih cijena dobavljača, odnosno treba ih traati u lancu troškova.
Gastro grupa
Gastro Grupa je vodeća kompanija u Hrvatskoj za distribuciju usluga na HoReCa (hoteli, restorani, kafići) trištu, osnovana 2004. godine procesom klasterizacije, a tvore je članice koje su se specijalizirale za rad na tom trištu. Imaju 16.000 klijenata, od čega je 13.500 s HoReCa trišta, a članice grupe ostvaruju godišnji konsolidirani promet u visini od oko 3 mlrd. kuna. Kad su u pitanju cijene hrane, kau da većina proizvoðača još nije podigla cijene svojih proizvoda sukladno rastu inflacije od 7,6%. Kada je u pitanju rast cijena proizvoda koji su namijenjeni za HoReCa trište, očekuju da će cijene rasti iznad 7% do kraja godine te smatraju da bi se vrlo lako moglo desiti da rast cijena završi iznad stope inflacije. A to proizlazi iz činjenice da se na rast cijena energenata praktički ne moe utjecati i on se brzo transformira i generira rast cijena prehrambenih i neprehrambenih proizvoda.
www.poslovni.hr