Krivotvoriteljima ličkog krumpira zauvijek odzvonilo

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}ImageLičani već desetljećima bezuspješno pokušavaju zaštititi svoj krumpir, no tek sada će u tom uspjeti Nikola Vidaković, direktor zadruge iz Lovinca

Nadaleko poznata kvaliteta ličkog krumpira uskoro će biti zaštićena. Iako ga lički poljoprivrednici već desetljećima bezuspješno pokušavaju zaštititi, trogodišnja borba s institucijama Nikole Vidakovića, direktora poljoprivredne zadruge iz Lovinca, uskoro će se pozitivno okončati. Kako nam je rekao tridesettrogodišnji Vidaković, uskoro se vodenasti krumpiri iz drugih krajeva Hrvatske neće moći prodavati pod »ličkim«.
»Postupak zaštite bit će dovršen do kraja godine, a zajednički projekt s Ministarstvom poljoprivrede, Agronomskim fakultetom i brojnim stručnjacima je pri kraju realizacije. Lički krumpir će postati proizvod s geografskim podrijetlom, tako da ćemo pravno moći progoniti sve krivotvoritelje ličkog krumpira«, naglasio je Vidaković.

Kao malo koji agronom, po završetku fakulteta, u maloj, ratom uništenoj općini Lovinac prihvatio je izazov i stao na čelo tek osnovane Poljoprivredne zadruge. Tada mu je bilo 26 godina, a ljubav prema rodnom kraju dala je rezultate.

Vidaković je raznim projektima prerastao okvire i granice općine i zainteresirao cijelu Liku. Sa svojih četrnćst zadrugara ove godine zasijao je više od 70 hektara konzumnog krumpira i 10 hektara kvalitetnog sjemenskog krumpira. Proizvodnja za koju već sad ima osiguran plasman temelji se na autohtonosti i tradiciji kraja. Očekuje se prinos veći od tisuću tona sjemenskog krumpira.

Dio sjemenskog krumpira će se usmjeriti za vlastite potrebe zadrugara, a najveći dio već je dogovoren za šire hrvatsko tržište, te Sloveniju, BiH i Srbiju. Plasman konzumnog krumpira ugovoren je s trgovačkim lancem Konzum.

Poljoprivredna zadruga »Lovinac« upisana je u Upisnik proizvoðača sjemenskog krumpira pri Ministarstvu poljoprivrede. Iako je konkurencija velika, posebno zbog uvoza sjemenskog krumpira, tvrdi Vidaković, njoj će se suprotstaviti kvalitetom. »Cilj nam je proizvodnja sjemenskog krumpira za velike proizvoðače. Unatoč kontinuiranom povećanju cijena goriva, a ranije i višestrukom povećanju cijena mineralnog gnojiva, pokušat ćemo biti konkurentni na tržištu«.

Dugoročni projekti predviðaju najveći plasman konzumnog krumpira za turističko tržište. Tako se već razmišlja i o realizaciji projekta cjelogodišnjeg turizma Sveto Brdo, a naziru se i vizije završnih proizvoda od krumpira, kao tvornica čipsa i dr. Glavni cilj te zadruge je da se kroz nekoliko godina kapacitet znatno poveća, da se napuni skladište u kojem se može uskladištiti 2800 tona krumpira. Oštećeni krumpir će završiti u proizvodnji stočne hrane. Zadruga trenutačno ima šest zaposlenih uz vanjske suradnike. Uskoro će posao moći dobiti još jedan mlaði agronom. Posebnu pozornost direktor Vidaković poklanja educiranju vlastitih zadrugara.

»Dobro nam je došao svaki novi zainteresirani zadrugar, ali pod odreðenim uvjetima. Tražimo kvalitetu kojom ćemo konkurirati na tržištu, a kvaliteta se može postići samo modernizacijom za koju su potrebna ulaganja, poglavito u opremu«, kaže Vidaković.

www.vjesnik.hr