{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
KARLOVAC Prošle
godine Hrvatska je potrošila na uvoz hrane iz inozemstva oko dvije
milijarde dolara, a poljoprivredna zemljišta i dalje su u velikoj mjeri
neobraðena. Istraili smo kakva je situacija u Karlovačkoj upaniji.
četrdeset posto neobraðeno
Od
11.870 hektara poljoprivrednog zemljišta u dravnom vlasništvu obraðuje
se oko 180 hektara, odnosno tek 1,5 posto, koliko je proteklih godina,
po dravnom programu, prodano ili dano u zakup. Vrlo je slična
situacija i s poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu.
Po
zadnjem popisu poljoprivrede, 39 posto stanovništva, odnosno 19.000
kućanstava u upaniji, bavilo se poljoprivrednom proizvodnjom i
obraðivalo oko 33.000 hektara, a neobraðeno je bilo gotovo 14.000
hektara.
Imamo puno
poljoprivrednog zemljišta koje se ne obraðuje, no valja znati da, iako
se vode kao poljoprivredna, nisu sva pogodna za poljoprivrednu
proizvodnju. Od dvadeset jedne jedinice lokalne samouprave u upaniji
njih šesnćst dobilo je suglasnosti Ministarstva poljoprivrede za
raspolaganje zemljištem u dravnom vlasništvu, a Vojnić, Tounj i
Cetingrad još je nisu dobili. Do kraja prošle godine u zakup je dano
136 hektara i prodano 42,5 hektara.
U odreðenim sredinama
interes poljoprivrednika je jako slab, a i sama procedura
identifikacije zemljišta je dugotrajna, pa su to glavni razlozi zbog
kojih imamo malo obraðenog poljoprivrednog zemljišta. Najviše su do
sada po tome programu napravili na području Rakovice i Ozlja kae
Mladen Kobasić, pročelnik upanijskog Ureda za gospodarstvo.
Poticaji za okrupnjavanje
Kako
bi potaknuli stanovništvo na intenzivnije bavljenje poljoprivredom,
Karlovačka upanija u dogovoru s lokalnim upravama već četiri godine
sufinancira okrupnjavanje zemljišta sa 4.000 kuna nespovratnog novca po
hektaru. Prošle je godine na taj način okrupnjeno oko 100 hektara
zemljišta.
Potranja za hranom u svijetu je sve veća, EU već
planira ukidanje kvota, stoga pročelnik Kobasić smatra da će naša
ekološki još očuvana poljoprivredna zemljišta u budućnosti biti puno
više traena i perspektivna.
www.vecernji.hr