Hrana sve skuplja, a njive zapuštene i neobraðene

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}Image KARLOVAC Prošle godine Hrvatska je potrošila na uvoz hrane iz inozemstva oko dvije milijarde dolara, a poljoprivredna zemljišta i dalje su u velikoj mjeri neobraðena. Istražili smo kakva je situacija u Karlovačkoj županiji.

četrdeset posto neobraðeno
Od 11.870 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu obraðuje se oko 180 hektara, odnosno tek 1,5 posto, koliko je proteklih godina, po državnom programu, prodano ili dano u zakup. Vrlo je slična situacija i s poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu.

Po zadnjem popisu poljoprivrede, 39 posto stanovništva, odnosno 19.000 kućanstava u županiji, bavilo se poljoprivrednom proizvodnjom i obraðivalo oko 33.000 hektara, a neobraðeno je bilo gotovo 14.000 hektara.
Imamo puno poljoprivrednog zemljišta koje se ne obraðuje, no valja znati da, iako se vode kao poljoprivredna, nisu sva pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Od dvadeset jedne jedinice lokalne samouprave u županiji njih šesnćst dobilo je suglasnosti Ministarstva poljoprivrede za raspolaganje zemljištem u državnom vlasništvu, a Vojnić, Tounj i Cetingrad još je nisu dobili. Do kraja prošle godine u zakup je dano 136 hektara i prodano 42,5 hektara.

U odreðenim sredinama interes poljoprivrednika je jako slab, a i sama procedura identifikacije zemljišta je dugotrajna, pa su to glavni razlozi zbog kojih imamo malo obraðenog poljoprivrednog zemljišta. Najviše su do sada po tome programu napravili na području Rakovice i Ozlja kaže Mladen Kobasić, pročelnik županijskog Ureda za gospodarstvo.

Poticaji za okrupnjavanje
Kako bi potaknuli stanovništvo na intenzivnije bavljenje poljoprivredom, Karlovačka županija u dogovoru s lokalnim upravama već četiri godine sufinancira okrupnjavanje zemljišta sa 4.000 kuna nespovratnog novca po hektaru. Prošle je godine na taj način okrupnjeno oko 100 hektara zemljišta.

Potražnja za hranom u svijetu je sve veća, EU već planira ukidanje kvota, stoga pročelnik Kobasić smatra da će naša ekološki još očuvana poljoprivredna zemljišta u budućnosti biti puno više tražena i perspektivna.

www.vecernji.hr