Poljoprivreda postaje neisplativa zbog svinja
TETOčINE Zbog golemih teta koje nanosi divljač ratari potpisuju peticiju
Jo nikada poljske tete, koje na njivama čine divlje svinje, nisu izazvale toliko zabrinutosti i ogorčenja poljoprivrednika kao ovog proljeća. U cijeloj Sisačko-moslavačkoj upaniji divlje svinje unitavaju posijane itarice.Elementarna nepogoda
Sav trud poljoprivrednika preko noći bude uniten jer svinje ruju i vade upravo posijano, kukuruz, soju, penicu, ječam i druge itarice.
Nakon ponovne pripreme
tla i sjetve sve se ponavlja, a štete su na stotine
tisuća, pa i milijun kuna. Takvih se šteta ne
sjećaju ni stariji poljoprivrednici, pa predlažu
proglašenje stanja elementarne nepogode.
- Ovim su štetama svi zatečeni i nitko ne može dati pravi odgovor što bi se trebalo učiniti. Ograđuju se lovačka društva, općine, gradovi i županija, a štete su sve veće. Stanje je neodrživo i nešto treba hitno učiniti jer se ovako od poljoprivrede više ne može živjeti. S problemom sam upravo upoznala županijske čelnike Marinu Lovrić i Željka Lenarta, kojima sam predala i peticiju oštećenih moslavačkih poljoprivrednika - kaže dipl. agr. Dubravka Hrvoj iz Okola, koja je kao poljoprivrednik dobro upućena u probleme.
Budući da to dosad nitko nije učinio, ona je sama obišla oštećene i u anketi zabilježila koliko je kome divljač nanijela štete. Konkretnim je primjerima upozorila na problem, ali se i ozbiljnije posvetila tomu slučaju.
- Budući da dosad štete uglavnom nisu bile službeno prijavljivane i evidentirane, one su stvarno nekoliko puta veće nego što su službeni podaci. Zbog toga nije bilo zahtjeva da lovačka društva organiziraju redukcijski odstrel divljači. Čak i lovci priznaju da nisu tražili povećanje kvota za odstrel divljači.
Bojimo se da će štete u jesen biti još veće, jer poljoprivrednici ne mogu neprestano noćima čuvati svoje njive. Postavlja se pitanje čime ćemo platiti zakup zemlje, čime ćemo hraniti stoku. Zbog golemih šteta neki već odustaju od poljoprivrede - kaže Dubravka Hrvoj.
- U zaštiti od svinja snalazimo se na sve moguće načine, ali trajnog rješenja nema. Još nisam dobio naknadu ni za lanjsku štetu. Sada sam prisiljen vratiti dio državnih površina koje sam uzeo u zakup - kaže Zvonimir Dravinac.
www.vecernji.hr
- Ovim su štetama svi zatečeni i nitko ne može dati pravi odgovor što bi se trebalo učiniti. Ograđuju se lovačka društva, općine, gradovi i županija, a štete su sve veće. Stanje je neodrživo i nešto treba hitno učiniti jer se ovako od poljoprivrede više ne može živjeti. S problemom sam upravo upoznala županijske čelnike Marinu Lovrić i Željka Lenarta, kojima sam predala i peticiju oštećenih moslavačkih poljoprivrednika - kaže dipl. agr. Dubravka Hrvoj iz Okola, koja je kao poljoprivrednik dobro upućena u probleme.
Budući da to dosad nitko nije učinio, ona je sama obišla oštećene i u anketi zabilježila koliko je kome divljač nanijela štete. Konkretnim je primjerima upozorila na problem, ali se i ozbiljnije posvetila tomu slučaju.
- Budući da dosad štete uglavnom nisu bile službeno prijavljivane i evidentirane, one su stvarno nekoliko puta veće nego što su službeni podaci. Zbog toga nije bilo zahtjeva da lovačka društva organiziraju redukcijski odstrel divljači. Čak i lovci priznaju da nisu tražili povećanje kvota za odstrel divljači.
Bojimo se da će štete u jesen biti još veće, jer poljoprivrednici ne mogu neprestano noćima čuvati svoje njive. Postavlja se pitanje čime ćemo platiti zakup zemlje, čime ćemo hraniti stoku. Zbog golemih šteta neki već odustaju od poljoprivrede - kaže Dubravka Hrvoj.
Mora vratiti zemlju
Zvonimir Dravinac iz Donje Jelenske, na primjer, koji obrađuje čak 130 hektara, tvrdi da su mu divlje svinje uništile i 60 posto usjeva.- U zaštiti od svinja snalazimo se na sve moguće načine, ali trajnog rješenja nema. Još nisam dobio naknadu ni za lanjsku štetu. Sada sam prisiljen vratiti dio državnih površina koje sam uzeo u zakup - kaže Zvonimir Dravinac.
www.vecernji.hr