{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
KRIEVCI - Hrvatska je dobila prvog doktora za kulen. Krievčanin Jadranko Neak doktorirao je na temu kulena na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu u Zagrebu i u doktoratu iznio svoje istraivanje kako se uz pomoć mjeavina starter kultura kulen moe proizvoditi cijele godine, a ne samo sezonski.
- Na tritu, posebice europskom, ima puno prostora za kulen, no baveći se njime uočio sam da u njegovoj tradicijskoj proizvodnji ima puno neorganiziranosti i stoga neujednačene kvalitete, a s druge strane probirljivo trite eli proizvod imati kontinuirano, a ne samo sezonski.
Zato sam dvije godine istraivao mogućnosti proizvodnje kulena kroz cijelu godinu, a da on zadri sva izvorna svojstva i ima vrhunsku kvalitetu - kae Neak.
Dodaje da su neki proizvoðači tradicijskog kulena bili skeptični prema njegovu pothvatu, no na kraju su i mentori na obrani dizertacije i neki proizvoðači kulena koji su ga probali bili oduevljeni.
Kulenu kojeg je Neak proizveo u laboratoriju za tehnologiju mesa i ribe na fakultetu, eksperimentirajući s mjeavinama starter kultura mikroorganizama, skraćen je proces fermentacije, pa tako umjesto est mjeseci kulen moe dozrijeti u razdoblju od tri do četiri mjeseca s tim da je jednako kvalitetan kao onaj tradicijski, a ne poput surogata koji se proizvode u tvornicama. No, Neak u svojoj dizertaciji obrazlae da njegova inovacija nije dovoljna bez specijalnih klimatiziranih komora u kojima se moe regulirati temperatura, vlaga i svi ostali mikroklimatski uvjeti.
- U cilju ujednačavanja kvalitete i zajedničkog nastupa na tritu ponajboljih hrvatskih proizvoðača kulena bilo je ideja u Ministarstvu poljoprivrede da se nabave takve klimatizirane komore. No, mislim da je upitno i u tom slučaju očekivati ujednačenu kvalitetu proizvoda jer proizvoðači nemaju posve istu tehnologiju niti isti sirovinski sastav. Naime, svaka kobasica koja se toplinski ne obraðuje priča je za sebe. U jednoj moe biti deset milijuna bakterija, a u drugoj ne i to je već druga kobasica - kae Neak.
U svom je doktoratu predloio i kakvu bi kombinaciju svinjskog mesa trebao koristiti za vrhunski kulen, tvrdeći da je danas najveći problem u proizvodnji kulena kvaliteta mesa, jer se svinje danas tove brzo i struktura miića im nije kao nekad, već uglavnom imaju blijedo, mekano i vodnjikavo meso. Svoju inovaciju Neak planira i patentirati, a očekuje i da će njegova inovacija u proizvodnji kulena uskoro biti objavljena i u meðunarodno priznatom znanstvenom časopisu Curent Content.
Isti mu je časopis prole godine objavio rad o provodljivosti miića, a ove godine rad o prutu. Neak je i kreator Impromove Vegetarijane, prve takve linije vegetarijanskih namaza jedne hrvatske mesne industrije. S njihovom proizvodnjom Improm je počeo 1998.
www.jutarnji.hr