{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
OSIJEK - Na području Osječko-baranjske upanije vrlo je uspjeno i u optimalnim rokovima zavrena proljetna sjetva. Prema trenutnim procjenama, jer će pravi podaci biti poznati tek nakon to se obrade zahtjevi za ostvarivanje prava na poticaje, proljetna je sjetva u Osječko-baranjskoj upaniji obavljena na priblino 120.000 ha, od čega je kukuruzom zasijano gotovo 80.000 ha.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, proljetna sjetva na razini cijele Hrvatske trebala je biti obavljena na priblino 500.000 hektara, odnosno na 484.757 ha, od čega najveći udjel u sjetvi, čak 72 posto, čini kukuruz kojim je, smatra se, zasijano oko 350.000 ha. Prema postojećim kalkulacijama, uz prosječne klimatske uvjete i prinose rezultiralo proizvodnjom od 2,3 milijuna tona zrna kukuruza.
Većina je usjeva, kako doznajemo, iznikla, a u tijeku su pripreme za zatitu od korova.
- Najvie je, kako se i očekivalo, posijano merkantilnog kukuruza i to unatoč tomu to je na tritu nedostajalo sjemena odreðenih grupa hibrida, kae Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri upanijskoj komori Osijek, te dodaje kako su se poljoprivredni proizvoðači, motivirani stalnim rastom cijena poljoprivrednih proizvoda, ovog proljeća, radi postizanja to viih prinosa, izuzetno potrudili oko agrotehnike. Poljoprivrednim je proizvoðačima ovog proljeća i suncokret vrlo interesantna kultura, takoðer zbog rasta cijene, ali i najave povećanja poticaja s 2.250 na 2.850 kuna po hektaru. Branko Batinac, direktor sirovinskog sektora IPK Tvornice ulja čepin, ističe kako se smatra da je u Hrvatskoj posijano suncokretom čak 32.000 ha, to je gotovo dvostruko vie nego lani kada je pod suncokretom bilo samo 17.000 ha.
- IPK Tvornica ulja čepin izravno je s poljoprivrednim proizvoðačima ugovorila sjetvu suncokreta na 6.500 ha s kojih bi se, uz povoljne vremenske uvjete, proizvelo oko 15.000 tona zrna suncokreta. Meðutim, odreðene količine suncokreta otkupit ćemo nakon etve od nekih poljoprivrednih zadruga, tvrtke ito i sličnih, tako da planiramo ukupno otkupiti 52.000 tona zrna suncokreta, kae Batinac. Najmanji interes su poljoprivredni proizvoðači iskazali za sjetvu ećerne repe i soje. Osječka ećerana Kandit premijer planirala je ugovoriti proizvodnju ećerne repe na 12.000 ha, meðutim ugovoreno je samo oko 7.000 ha. Miroslav Kos, direktor sirovinskog sektora Kandit premijera, napominje kako je u cijeloj Hrvatskoj ećernom repom posijano izmeðu 21.000 do 22.000 ha, to je za oko 10.000 ha manje nego ranijih godina. Kos ističe kako su u tijeku pregovori s proizvoðačima ećerne za dodatnih od 1.000 do 2.000 ha u Vojvodini.
I osječka tvrtka Novi agrar (bivi IPK Ratarstvo- stočarstvo) zasijala je najvie povrina pod kukuruzom. Marko Vučemilović-imunović, direktor Novog agrara, kae kako su kukuruzom, to merkantilnim, to sjemenskim, te kukuruzom za silau posijali neto vie od 5.000 ha. - Mi smo proljetnu sjetvu zavrili jo prije 1. svibnja, sve u optimalnim rokovima i svi su usjevi već u fazi nicanja. Osim kukuruza, ove smo godine zasijali neto vie i suncokreta - na 1.700 ha. ećerne repe smo takoðer sijali na vie povrina od planiranih, na oko 700 ha, kae Vučemilović - imunović te dodaje kako su i ozimi usjevi u vrlo dobrom stanju. Proljetni pljuskovi, dodaje, su vrlo dobro doli, jedini problem za razvoj biljaka predstavlja jo uvijek niska noćna temperatura izmeðu 7 i 10 Celzijevih stupnjeva a bilo bi poeljno bar 12 stupnjeva. Vučemilović-imunović napominje kako je na području Osijeka prekjučer palo 23 litre kie po četvornom metru, to je za sada, dosta jer je tlo dovoljno vlano. Na području Brijesta i Selea bilo je i neto leda, no on nije prouzročio veće tete.
www.glas-slavonije.hr