Umjetna gnojiva poskupjela za 24 posto
Uprava
Petrokemije d.d. donijela je odluku o povećanju cijena mineralnih
gnojiva u prosjeku za 23,9 posto od 16. travnja, priopćeno je iz
kutinske tvornice umjetnih gnojiva. To je drugo ovogodišnje
poskupljenje Petrokemijinih mineralnih gnojiva, nakon što su 11.
veljače cijene gnojiva u prosjeku povećane 19 posto. Na vijest o novom
povećanju cijena reagiralo je odmah Ministarstvo poljoprivrede,
navodeći kako je takvo poskupljenje gnojiva nedopustivo. Iz kutinske
tvornice podsjećaju da je Petrokemija 11. veljače ove godine traila
povećanje cijena od 44 posto, no imajući razumijevanja za hrvatsku
poljoprivredu u dogovoru s resornim ministarstvima poljoprivrede i
gospodarstva, dogovoreno je poskupljenje od 19 posto.
"Kako je u drugom
kvartalu došlo do dodatnog povećanja ulaznih troškova, posebno cijena
ulaznih sirovina, fosfata, sumpora i drugih, te prijevoza, a isto tako
uvaavajući činjenicu da je proljetna sjetva pri kraju, kao i da je
Petrokemija već pretrpjela ozbiljne štete, prisiljeni smo povećati
cijene naših proizvoda za u prosjeku 23,9 posto", navode iz
Petrokemije. Iz te tvornice dodaju kako će unatoč ovom poskupljenju
cijene mineralnih gnojiva u Hrvatskoj ostati nie od cijena u regiji i
na susjednim trištima.
U Ministarstvu smatraju da Petrokemija treba uloiti dodatni napor na smanjenju troškova proizvodnje u dijelu u kojem moe utjecati na njih te tako djelomično kompenzirati utjecaj visokih cijena nekih inputa u proizvodnji. Ministar poljoprivrede Boidar Pankretić kazao je kako bi u sadašnjem trenutku aktualne sjetve poljoprivrednih kultura skok cijena koji Petrokemija predlae imao jako nepovoljan utjecaj na dinamiku i kvalitetu sjetve, a vjerojatno bi se smanjile sjetvene površine. To bi, ocjenjuje ministar, dodatno izazvalo smanjenje proizvodnje poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj. Dodatni udar na cijene gnojiva izazvao bi veliki pritisak na rast cijena poljoprivrednih proizvoda s teškim posljedicama za standard graðana i mogući utjecaj na inflaciju, kau u Ministarstvu poljoprivrede.
Inače, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oujku su u odnosu prema veljači u prosjeku povećane za 0,6 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu prema oujku prošle godine, više za 5,7 posto.
Ta je stopa inflacije na godišnjoj razini najnia stopa od studenog prošle godine, kada je iznosila 4,6 posto, da bi u prosincu narasla na 5,8 posto, u siječnju na 6,2 posto, a u veljači ponovno iznosila 5,8 posto. U godišnjem prosjeku, u razdoblju od travnja prošle do oujka ove godine u odnosu prema istom razdoblju godina prije, inflacija je bila 4 posto, što je najviša stopa u proteklih gotovo šest i pol godina.
Na inflaciju najviše utjecao rast cijena prehrambenih proizvoda
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u oujku su u odnosu prema veljači najviše povećane cijene odjeće i obuće, za 4,3 posto, što se objašnjava i promjenom sezone. Cijene ugostiteljskih usluga na mjesečnoj su razini povećane za 1,4 posto, zbog viših cijena hrane i pića u ugostiteljskim objektima, a zbog viših cijena goriva cijena prometa narasle su za 1,3 posto. Na inflaciju na godišnjoj razini najviše je utjecao rast cijena prehrane, koje su u oujku ove godine u odnosu prema oujku prošle godine više za 10,2 posto, pri čemu su najviše povećane cijene voća (28,7 posto), ulja i masti (25,5 posto), kruha i itarica (16,3 posto), te mlijeka, sira i jaja (15,1 posto).
U Ministarstvu smatraju da Petrokemija treba uloiti dodatni napor na smanjenju troškova proizvodnje u dijelu u kojem moe utjecati na njih te tako djelomično kompenzirati utjecaj visokih cijena nekih inputa u proizvodnji. Ministar poljoprivrede Boidar Pankretić kazao je kako bi u sadašnjem trenutku aktualne sjetve poljoprivrednih kultura skok cijena koji Petrokemija predlae imao jako nepovoljan utjecaj na dinamiku i kvalitetu sjetve, a vjerojatno bi se smanjile sjetvene površine. To bi, ocjenjuje ministar, dodatno izazvalo smanjenje proizvodnje poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj. Dodatni udar na cijene gnojiva izazvao bi veliki pritisak na rast cijena poljoprivrednih proizvoda s teškim posljedicama za standard graðana i mogući utjecaj na inflaciju, kau u Ministarstvu poljoprivrede.
Inače, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oujku su u odnosu prema veljači u prosjeku povećane za 0,6 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu prema oujku prošle godine, više za 5,7 posto.
Ta je stopa inflacije na godišnjoj razini najnia stopa od studenog prošle godine, kada je iznosila 4,6 posto, da bi u prosincu narasla na 5,8 posto, u siječnju na 6,2 posto, a u veljači ponovno iznosila 5,8 posto. U godišnjem prosjeku, u razdoblju od travnja prošle do oujka ove godine u odnosu prema istom razdoblju godina prije, inflacija je bila 4 posto, što je najviša stopa u proteklih gotovo šest i pol godina.
Na inflaciju najviše utjecao rast cijena prehrambenih proizvoda
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u oujku su u odnosu prema veljači najviše povećane cijene odjeće i obuće, za 4,3 posto, što se objašnjava i promjenom sezone. Cijene ugostiteljskih usluga na mjesečnoj su razini povećane za 1,4 posto, zbog viših cijena hrane i pića u ugostiteljskim objektima, a zbog viših cijena goriva cijena prometa narasle su za 1,3 posto. Na inflaciju na godišnjoj razini najviše je utjecao rast cijena prehrane, koje su u oujku ove godine u odnosu prema oujku prošle godine više za 10,2 posto, pri čemu su najviše povećane cijene voća (28,7 posto), ulja i masti (25,5 posto), kruha i itarica (16,3 posto), te mlijeka, sira i jaja (15,1 posto).