Za svaku ribu na stolu mora se znati odakle je!
Novi pravilnik o
označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, koji je u ponedjeljak
stupio na snagu, uz prijelazno razdoblje od tri mjeseca do godine dana,
podigao je na noge ugostitelje, koji su uspjeli isposlovati njegove
izmjene. Ugostitelji podrijetlo glavnih sastojaka hrane i sastojke koji
mogu izazvati alergije neće morati navoditi u jelovniku, nego će glavne
sastojke i alergene, zatrai li to gost, biti duni dati usmeno. Prema
prvom prijedlogu pravilnika, glavni sastojci hrane i alergeni morali su
se navoditi u meniju, ali nakon primjedbi Ceha ugostitelja i
turističkih djelatnika HOK-a, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvitka izmijenilo taj dio pravilnika. »Prema novom
prijedlogu ugostitelji će biti duni glavne sastojke i alergene
navoditi usmeno«, kae predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih
djelatnika HOK-a Vili Šaina i dodaje da će konobar, ne bude li gost
time zadovoljan i zatrai li i dokument o podrijetlu, morati dati i
njega.
Govoreći o promjenama u prijedlogu pravilnika nakon nedavnog sastanka predstavnika Ceha s dravnim tajnikom u Ministarstvu Krešimirom Kuterovcem, ističe da su ugostitelji njima zadovoljni te da neće imati problema s njegovom provedbom, jer su, tvrdi Šaina, i do sada gostu na upit informacije o sastojcima hrane davali usmeno.
Predstavnici Ceha napominju kako
je na sastanku u Ministarstvu dogovoreno i da se način i primjena
spomenutih odredbi definira u praktičnom vodiču za ugostitelje koji će
izraditi Ministarstvo u suradnji s Cehom.
Šaina je podsjetio da su ugostitelji bili pomalo zatečeni prvim prijedlogom pravilnika, jer su njegove odredbe bile neprovedive. One bi značile da ugostitelji koji brzo mijenjaju dobavljače praktično svakodnevno moraju mijenjati jelovnike ili prilagati novi papir o podrijetlu, a to bi značilo i nove troškove. Istina, ugostitelji meðu sobom, bili oni u Zagrebu ili na Jadranu, znaju tko prodaje ribu iz zamrzivača, ali to i potrošači imaju pravo znati.
Predstavnici Ceha zatraili su da se i rok za primjenu pravilnika produlji. Predviðeno je da odredbe pravilnika stupe na snagu 31. lipnja (za skladišta i trgovine s godinom dana odgode zbog zaliha), ali su ugostitelji traili produljenje da bi se dodatno obrazovali i informirali, posebice o alergenima.
S druge strane, proizvoðači prehrambenih proizvoda, u roku 12 do 36 mjeseci u pravilu mijenjaju ambalau na proizvodima iz marketinških razloga. Stavljanje pak dodatnih informacija na proizvode moglo bi stajati od 4000 do 9000 eura po vrsti proizvoda.
čini se, meðutim, da bi proizvoðači pića prilagodbu standardima Europske unije, s kojom se počelo još 2004. godine, mogli platiti skuplje. Riječ je o 6,2 milijuna eura za velike tvrtke, 1,2 milijuna za srednje i 320.000 eura za male.
Najveća novina u novom pravilniku je promjena u navoðenu podrijetla svjeeg mesa, mesnih proizvoda, ribe, voća i povrća. To znači da se za svaku ribu na stolu, ulovljenu ili uzgojenu, kao i meso, voće i povrće, na deklaraciji mora navesti zemlja podrijetla. Dosad je tako bila praksa da se pod jadranske lignje, usred turističke sezone, prodaju lignje iz Japana koje bojom, okusom, mirisom i veličinom nisu odgovarale lignjama s jelovnika.
Cilj je pravilnika, kae Kuterovac, da se potrošači valjano zaštite, odnosno da budu informirani o proizvodima koje kupuju i koriste, a ne da se stvaraju dodatni troškovi gospodarstvu.
Da bi se riješilo pitanje moguće zablude potrošača koji jedu dalmatinski pršut od sirovine iz Danske ili Rumunjske, Kuterovac najavljuje kako će sljedeći korak Ministarstva biti donošenje pravilnika o sljedivosti proizvoda. Njime će se definirati mjesto uzgoja i dranja ivotinja, a potrošači će imati više informacija o mesu od farme do stola.
Šaina je podsjetio da su ugostitelji bili pomalo zatečeni prvim prijedlogom pravilnika, jer su njegove odredbe bile neprovedive. One bi značile da ugostitelji koji brzo mijenjaju dobavljače praktično svakodnevno moraju mijenjati jelovnike ili prilagati novi papir o podrijetlu, a to bi značilo i nove troškove. Istina, ugostitelji meðu sobom, bili oni u Zagrebu ili na Jadranu, znaju tko prodaje ribu iz zamrzivača, ali to i potrošači imaju pravo znati.
Predstavnici Ceha zatraili su da se i rok za primjenu pravilnika produlji. Predviðeno je da odredbe pravilnika stupe na snagu 31. lipnja (za skladišta i trgovine s godinom dana odgode zbog zaliha), ali su ugostitelji traili produljenje da bi se dodatno obrazovali i informirali, posebice o alergenima.
S druge strane, proizvoðači prehrambenih proizvoda, u roku 12 do 36 mjeseci u pravilu mijenjaju ambalau na proizvodima iz marketinških razloga. Stavljanje pak dodatnih informacija na proizvode moglo bi stajati od 4000 do 9000 eura po vrsti proizvoda.
čini se, meðutim, da bi proizvoðači pića prilagodbu standardima Europske unije, s kojom se počelo još 2004. godine, mogli platiti skuplje. Riječ je o 6,2 milijuna eura za velike tvrtke, 1,2 milijuna za srednje i 320.000 eura za male.
Najveća novina u novom pravilniku je promjena u navoðenu podrijetla svjeeg mesa, mesnih proizvoda, ribe, voća i povrća. To znači da se za svaku ribu na stolu, ulovljenu ili uzgojenu, kao i meso, voće i povrće, na deklaraciji mora navesti zemlja podrijetla. Dosad je tako bila praksa da se pod jadranske lignje, usred turističke sezone, prodaju lignje iz Japana koje bojom, okusom, mirisom i veličinom nisu odgovarale lignjama s jelovnika.
Cilj je pravilnika, kae Kuterovac, da se potrošači valjano zaštite, odnosno da budu informirani o proizvodima koje kupuju i koriste, a ne da se stvaraju dodatni troškovi gospodarstvu.
Da bi se riješilo pitanje moguće zablude potrošača koji jedu dalmatinski pršut od sirovine iz Danske ili Rumunjske, Kuterovac najavljuje kako će sljedeći korak Ministarstva biti donošenje pravilnika o sljedivosti proizvoda. Njime će se definirati mjesto uzgoja i dranja ivotinja, a potrošači će imati više informacija o mesu od farme do stola.
www.vjesnik.hr