Pregovori o poljoprivredi s EU bit će brzo zavreni
Hrvatski
poljoprivrednici mogu samo profitirati od Europske unije i definitivno
nema mjesta strahu ili panici, pregovori neće trajati dugo i bit će
uspješno zaključeni”, uvjeren je Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog
seljačkog saveza, najbrojnije udruge hrvatskih poljoprivrednika, dok
komentira objavu informacije da je Europska komisija Hrvatskoj konačno
potvrdila otvaranje pregovora o poglavlju poljoprivreda i ribarstvo.
Optimizam temelji na novim globalnim trendovima i sve većoj potranji
hrane, što je unatrag godinu dana rezultiralo i podizanjem cijena
gotovo svih poljoprivrednih proizvoda. U nedostatku hrane, podsjeća, EU
se odlučila staviti u funkciju i zemljište (ugar) koje se godinama
moralo ostavljati neobraðeno. Zbog tog zaokreta u poljoprivrednoj
strategiji Unije Grivičić misli da hrvatski pregovarači neće imati
problema s kvotama zbog kojih se donedavno strahovalo da bi nacionalnoj
poljoprivredi mogle biti ‘uteg oko vrata’. Eventualni problemi, iznosi,
mogu se očekivati samo u dva segmenta: u vezu s reguliranjem zemljišne
problematike, odnosno visine poticaja.
Nada se da će
pregovarači uz potporu Vlade imati dovoljno mudrosti za iznalaenje
rješenja koja će optimalno zadovoljiti interese hrvatskih
poljoprivrednika te da će i predstavnici seljačkih udruga imati aktivnu
ulogu u definiranju tih stavova. Tvrdnje da hrvatski farmeri u odnosu
na europske danas imaju veće poticaje i da će ostati bez njih, Grivičić
opovrgava te napominje kako bi u tom slučaju ‘ceh’ platili potrošači
kroz skuplju hranu. Hrvatskim farmerima poručuje da integraciju mogu
mirno čekati jer europski farmer ima nii poticaj po hektaru za
pojedinu itaricu, ali ako poštuje normativ za gnojivo dobije 160 eura
po hektaru, ako na meðama ne uništava nego odrava biljnu raznolikost
primi još 110 eura, a koristi li zelenu gnojidbu poticaj raste za
dodatnih 90-100 eura po hektaru. “Ništa u EU nije tako detaljno
definirano kao što su poljoprivreda i ribarstvo i tu za nove članice
nema mnogo razgovora, princip je ‘uzmi ili ostavi’ ”, iznosi Stipan
Bilić, direktor Sektora poljoprivrede u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Zbog povijesnog ‘grijeha struktura’, odnosno nemara svih Vlada prema
poljoprivredi Bilić je uvjeren da će po ulasku u EU profitirati i
poljoprivreda, a posebno prehrambena industrija budući da udrueno
trište nudi jeftiniju sirovinu. Nepotrebnim smatra i problematiziranje
poljoprivrednog zemljišta.
“Galamu diu oni koji se ele jeftino domoći dravne zemlje”, upozorava te ilustrira da hektar oranica u istočnoj Njemačkoj stoji oko 5000, a zapadnoj oko 20.000 eura, no nema prekupaca, a još manje će ih biti za hrvatske oranice. Hrvatska seljačka stranka nema novih separatnih zahtjeva jer su sve svoje stavove za pregovore o europskoj budućnosti hrvatske poljoprivrede ugradili u koalicijski sporazum, kratko kae Josip Friščić, prvi ‘seljak’ HSS-a.
Očekuje da će koalicijska Vlada uspješno odraditi sve potrebne reforme da bi domaća poljoprivreda postala konkurentna i isplativa prije nego Hrvatska postane punopravna članica EU. U sporazumu koalicijskih partnera stoji, podsjeća, dogovor o odgodi prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima na 12 godina. Osnivanjem Agencije za poljoprivredno zemljište i stavljanjem u funkciju danas neobraðenih oranica Hrvatska moe organizirati konkurentnu proizvodnju hrane na 100.000 obiteljskih gospodarstava, više potičući razvoj voćarstva i povrtlarstva. Najavljuje da resorno ministarstvo uskoro kreće u akciju novog popisa poljoprivrednika kako bi se ustrojila isplata poticaja po gospodarstvu, što je sukladno praksi EU. Hrvatska je u poljoprivrednoj proizvodnji još uvijek deficitarna i za potrebe vlastitog trišta, a ono što proizvede u odnosu na količine koje daju članice EU gotovo je zanemarivo. Stoga je i Friščić optimist kada je riječ o zahtjevima Unije, ne očekuje ultimatume.
U segmentu ribarstva hrvatska stajališta bit će definirana sljedeći tjedan, najavljuje Ivan Katavić, pomoćnik ministra za ribarstvo i član pregovaračke skupine. Traenje prijelaznog razdoblja i iznimaka za uporabu tradicionalnih alata, kao i utvrðivanje minimalne ulovne veličine te obnova i modernizacija flote, kako bi sustigli konkurenciju, neki su od zahtjeva koje će hrvatski pregovarači iznijeti predstavnicima (EK).
“Galamu diu oni koji se ele jeftino domoći dravne zemlje”, upozorava te ilustrira da hektar oranica u istočnoj Njemačkoj stoji oko 5000, a zapadnoj oko 20.000 eura, no nema prekupaca, a još manje će ih biti za hrvatske oranice. Hrvatska seljačka stranka nema novih separatnih zahtjeva jer su sve svoje stavove za pregovore o europskoj budućnosti hrvatske poljoprivrede ugradili u koalicijski sporazum, kratko kae Josip Friščić, prvi ‘seljak’ HSS-a.
Očekuje da će koalicijska Vlada uspješno odraditi sve potrebne reforme da bi domaća poljoprivreda postala konkurentna i isplativa prije nego Hrvatska postane punopravna članica EU. U sporazumu koalicijskih partnera stoji, podsjeća, dogovor o odgodi prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima na 12 godina. Osnivanjem Agencije za poljoprivredno zemljište i stavljanjem u funkciju danas neobraðenih oranica Hrvatska moe organizirati konkurentnu proizvodnju hrane na 100.000 obiteljskih gospodarstava, više potičući razvoj voćarstva i povrtlarstva. Najavljuje da resorno ministarstvo uskoro kreće u akciju novog popisa poljoprivrednika kako bi se ustrojila isplata poticaja po gospodarstvu, što je sukladno praksi EU. Hrvatska je u poljoprivrednoj proizvodnji još uvijek deficitarna i za potrebe vlastitog trišta, a ono što proizvede u odnosu na količine koje daju članice EU gotovo je zanemarivo. Stoga je i Friščić optimist kada je riječ o zahtjevima Unije, ne očekuje ultimatume.
U segmentu ribarstva hrvatska stajališta bit će definirana sljedeći tjedan, najavljuje Ivan Katavić, pomoćnik ministra za ribarstvo i član pregovaračke skupine. Traenje prijelaznog razdoblja i iznimaka za uporabu tradicionalnih alata, kao i utvrðivanje minimalne ulovne veličine te obnova i modernizacija flote, kako bi sustigli konkurenciju, neki su od zahtjeva koje će hrvatski pregovarači iznijeti predstavnicima (EK).
Poslovni.hr