Apsurdni poticaji za biodizel
etva kasnih
itarica u 2007. godini, u odnosu na godinu prije, donijela je manji
prinos kod svih kultura. Tako je, stoji u redovitu izvješću Dravnog
zavoda za statistiku objavljenom u četvrtak, prinos soje podbacio za
čak 48 posto, proizvodnja suncokreta bila je manja za 33 posto dok je
kukuruza lani ubrano manje za 26 posto, a zobi 16 posto. Veći prinosi
prošle su godine prema količinama iz 2006. evidentirani samo na tri
itarice. Kod ječma je obujam prinosa lani bio bolji za pet posto dok
je etva pšenice dala urod veći samo za jedan posto. Statistički
značajniji rast prinosa u prošlogodišnjoj etvi, u odnosu na 2006.,
dogodio se jedino na oranicama s uljanom repicom. Proizvodnja je gotovo
udvostručena meðutim, zasluge za taj pomak skrivene su u činjenici da
je godinu prije (2006.) uljana repica bila zasijana na tek 8.455
hektara, a po jednom hektaru urod je iznosio 2,38 tona dok je tijekom
2007. pod tom kulturom bilo 13.069 hektara s prosječnim prinosom od
3,01 t/ha.
Manje hektara
U hrvatskoj poljoprivredi ne samo da iz godine u godinu pada broj obraðenih hektara nego na mnogim itnim kulturama, zbog goleme usitnjenosti parcela, još uvijek nisu (i neće biti) dostignuti prinosi po hektaru koje su PIK-ovi na svojim oranicama postizali prije Domovinskog rata. Kada se u tu krialjku upletu i klimatske nepogode te nametnuti imperativ za rastom proizvodnje biodizela poslje- dica je drastičan skok cijena. Za tonu pšenice u siječnju 2007. trebalo je izdvojiti 898,7 kuna dok u siječnju 2008. ta ista količina stoji 1729,6 kuna. Ili, tona kukuruza prije godinu dana imala je cijenu 878,1 kunu, da bi u ovogodišnjem siječnju skočila na 1545,4 kune. Osim toga, dodatni nered na trištu početkom 2007. zakuhala je drava odlukom da sa 2250 kn/ha potiče isporuku uljane repice za proizvodnju jestiva ulja dok onaj tko istu količinu preda za proizvodnju biodizela ima pravo na 2550 kuna poticaja.
Zbog nedostatka sirovine Tvornica ulja čepin 15. oujka zaustavila je proizvodnju. Hrvatskom trištu kronično godišnje nedostaje oko 55.000 tona sirovog ulja. Da se trište stabilizira, za proizvodnju 80.000 tona sirovog ulja, nuno je s uljanom repicom zasijati dodatnih 110-120 tisuća hektara. Daljnjim prolongiranjem bescarinskog uvoza pšenice, što će dravni proračun stajati oko 33 milijuna eura, Vlada je neizravno potvrdila da su zalihe te krušarice iz domaće proizvodnje na izmaku i da sa uskladištenim količinama nije moguće dočekati ovogodišnju etvu. Iz uvoza će biti nuno namaknuti još veći nedostatak kukuruza, kako se ne bi ugrozio konačno evidentan pomak u razvoju stočarstva.
Domaće trište ima godišnju potrošnju te itarice od gotovo dva milijuna tona.Najkraće, dok se na domaćim oranicama ne ostvari proizvodnja itarica i uljarica dostatna za urednu opskrbu trišta i prehranu stanovništva, odnosno dok se ne postigne količinska proizvodnja koja će zadovoljiti i potrebe stočarstva, "bogohulno" je na ionako nedovoljnim poljoprivrednim površinama uopće poticati uzgoj itarica i uljarica namijenjenih za proizvodnju 'zelenih' motornih goriva, a potpuno je neprihvatljivo je iz dravnog proračuna po svakom hektaru s tim uljaricama davati čak 300 kuna više. I na globalnoj razini sve su češći takvi tonovi tako Jean Ziegler, posebni izvjestitelj UN-a za hranu ocjenjuje da je "korištenje plodnog tla za proizvodnju usjeva, koji će potom biti spaljeni kao gorivo zločin protiv čovječnosti". I predsjednik uprave Shella, Jeroen van der Veer u nedavnoj izjavi za Poslovni dnevnik kazao je da "biogoriva doista nisu rješenje za rastuću potranju za energentima jer, povećavaju siromaštvo diljem svijeta."
Povoljni krediti
Josip Kraljičković, od nedavno dravni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dok je vodio poljoprivredu u Zagrebačkoj upaniji, gdje je s mnogim projektima napravio veliki odmak u odnosu na sve ostale upanije, isticao je da oranice primarno treba staviti u funkciju proizvodnje hrane za potrebe domaćeg stanovništva te za izvoz. Da bi osigurao sirovinu Stjepan Komar, prvi čovjek čepinske Uljare, kooperantima nudi povoljne kredite, a resornom ministru predlae dizanje poticaja na 2850 kn/ha. Istodobno, Ingra najavljuje izgradnju pogona za biodizel i takoðer trai veće poticaje.
U hrvatskoj poljoprivredi ne samo da iz godine u godinu pada broj obraðenih hektara nego na mnogim itnim kulturama, zbog goleme usitnjenosti parcela, još uvijek nisu (i neće biti) dostignuti prinosi po hektaru koje su PIK-ovi na svojim oranicama postizali prije Domovinskog rata. Kada se u tu krialjku upletu i klimatske nepogode te nametnuti imperativ za rastom proizvodnje biodizela poslje- dica je drastičan skok cijena. Za tonu pšenice u siječnju 2007. trebalo je izdvojiti 898,7 kuna dok u siječnju 2008. ta ista količina stoji 1729,6 kuna. Ili, tona kukuruza prije godinu dana imala je cijenu 878,1 kunu, da bi u ovogodišnjem siječnju skočila na 1545,4 kune. Osim toga, dodatni nered na trištu početkom 2007. zakuhala je drava odlukom da sa 2250 kn/ha potiče isporuku uljane repice za proizvodnju jestiva ulja dok onaj tko istu količinu preda za proizvodnju biodizela ima pravo na 2550 kuna poticaja.
Zbog nedostatka sirovine Tvornica ulja čepin 15. oujka zaustavila je proizvodnju. Hrvatskom trištu kronično godišnje nedostaje oko 55.000 tona sirovog ulja. Da se trište stabilizira, za proizvodnju 80.000 tona sirovog ulja, nuno je s uljanom repicom zasijati dodatnih 110-120 tisuća hektara. Daljnjim prolongiranjem bescarinskog uvoza pšenice, što će dravni proračun stajati oko 33 milijuna eura, Vlada je neizravno potvrdila da su zalihe te krušarice iz domaće proizvodnje na izmaku i da sa uskladištenim količinama nije moguće dočekati ovogodišnju etvu. Iz uvoza će biti nuno namaknuti još veći nedostatak kukuruza, kako se ne bi ugrozio konačno evidentan pomak u razvoju stočarstva.
Domaće trište ima godišnju potrošnju te itarice od gotovo dva milijuna tona.Najkraće, dok se na domaćim oranicama ne ostvari proizvodnja itarica i uljarica dostatna za urednu opskrbu trišta i prehranu stanovništva, odnosno dok se ne postigne količinska proizvodnja koja će zadovoljiti i potrebe stočarstva, "bogohulno" je na ionako nedovoljnim poljoprivrednim površinama uopće poticati uzgoj itarica i uljarica namijenjenih za proizvodnju 'zelenih' motornih goriva, a potpuno je neprihvatljivo je iz dravnog proračuna po svakom hektaru s tim uljaricama davati čak 300 kuna više. I na globalnoj razini sve su češći takvi tonovi tako Jean Ziegler, posebni izvjestitelj UN-a za hranu ocjenjuje da je "korištenje plodnog tla za proizvodnju usjeva, koji će potom biti spaljeni kao gorivo zločin protiv čovječnosti". I predsjednik uprave Shella, Jeroen van der Veer u nedavnoj izjavi za Poslovni dnevnik kazao je da "biogoriva doista nisu rješenje za rastuću potranju za energentima jer, povećavaju siromaštvo diljem svijeta."
Povoljni krediti
Josip Kraljičković, od nedavno dravni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dok je vodio poljoprivredu u Zagrebačkoj upaniji, gdje je s mnogim projektima napravio veliki odmak u odnosu na sve ostale upanije, isticao je da oranice primarno treba staviti u funkciju proizvodnje hrane za potrebe domaćeg stanovništva te za izvoz. Da bi osigurao sirovinu Stjepan Komar, prvi čovjek čepinske Uljare, kooperantima nudi povoljne kredite, a resornom ministru predlae dizanje poticaja na 2850 kn/ha. Istodobno, Ingra najavljuje izgradnju pogona za biodizel i takoðer trai veće poticaje.
www.poslovni.hr