Porijeklo hrane na jelovnicima
Ugostitelji će od
30. lipnja ove godine na jelovnicima morati navesti porijeklo hrane
koju nude gostima. Takoðer, morat će istaknuti i sve sastojke koji mogu
izazvati alergije i netoleranciju na hranu. Te
odredbe iz novog Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju
hrane i njihovo tumačenje izazvali su jučer na javnoj raspravi u
Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu najviše polemika meðu
proizvoðačima, trgovcima, predstavnicima ministarstava poljoprivrede i
zdravstva te članovima sektora poljoprivrede pri HGK.
Pravilnik propisuje
da se zemlja porijekla mora navesti na svjeem mesu, proizvodima
ribarstva, svjeem obraðenom voću i povrću. Takoðer, na etiketama će
jasno, većim slovima nego dosad, morati biti istaknute sve korištene
arome i aditivi.
Novi pravilnik donijet će se 31. oujka ove godine i vrijedit će od 8. travnja, a njegovo ubrzano donošenje u ministarstvu opravdavaju usklaðivanjem s propisima u EU. Dok ugostitelji imaju tri mjeseca da se usklade s novim pravilnikom, trgovci i proizvoðači hrane najviše se bune što im je za prilagodbu dan rok od godinu dana.
– Apeliramo da se rok prilagodbe produlji na godinu i pol jer moramo zamijeniti od 50 do 80 posto ambalae, a to iziskuje puno vremena i troškova – uime svih proizvoðača rekla je Podravkina predstavnica.
Praktična pitanja
Sve nazočne na raspravi mučila su praktična pitanja – kako deklarirati porijeklo oslića koji je proizveden u Argentini, a paniran je u Hrvatskoj ili kako deklarirati začine koji su mješavina sušenog povrća iz više zemalja. – Na tom se osliću mora označiti Argentina jer paniranje nije bitno promijenilo svojstvo hrane – jasan je bio Kuterovac. čulo se i pitanje kako označiti dalmatinski pršut od svinje uvezene iz Danske.
Novi pravilnik donijet će se 31. oujka ove godine i vrijedit će od 8. travnja, a njegovo ubrzano donošenje u ministarstvu opravdavaju usklaðivanjem s propisima u EU. Dok ugostitelji imaju tri mjeseca da se usklade s novim pravilnikom, trgovci i proizvoðači hrane najviše se bune što im je za prilagodbu dan rok od godinu dana.
– Apeliramo da se rok prilagodbe produlji na godinu i pol jer moramo zamijeniti od 50 do 80 posto ambalae, a to iziskuje puno vremena i troškova – uime svih proizvoðača rekla je Podravkina predstavnica.
Praktična pitanja
Sve nazočne na raspravi mučila su praktična pitanja – kako deklarirati porijeklo oslića koji je proizveden u Argentini, a paniran je u Hrvatskoj ili kako deklarirati začine koji su mješavina sušenog povrća iz više zemalja. – Na tom se osliću mora označiti Argentina jer paniranje nije bitno promijenilo svojstvo hrane – jasan je bio Kuterovac. čulo se i pitanje kako označiti dalmatinski pršut od svinje uvezene iz Danske.
Vecernji.hr