Krešimir Kuterovac: Zemljište - ključni problem naše poljoprivrede

Danas u hrvatskoj poljoprivredi vlada vrlo apsurdna situacija; za poticanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda izdvaja se sve više novca, cijene hrane su visoke, ne proizvodimo dovoljno ni za sebe, a kamoli da bismo mogli izvoziti, velika je nezaposlenost, poljoprivrednici su nezadovoljni, uvoz raste, a istodobno sve obradivo poljoprivredno zemljište nije u cijelosti u funkciji. Svojedobno se, prije nešto više od četiri godine, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić sa svojim timom vrlo ozbiljno uhvatio ukoštac s provedbom zemljišne politike. Prema nekim najavama, planira započeto nastaviti jer za posljednje četiri godine vrlo je malo državnog poljoprivrednog zemljišta dano u zakup i koncesiju, a još je manje prodano. Budući da je ovaj put za provedbu zemljišne politike zadužen Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, to je i povod za razgovor s njim.


Sve manja proizvodnja po hektaru

* Gospodine Kuterovac, kako ocjenjujete trenutačno stanje u hrvatskoj poljoprivredi? Naše poljoprivredno zemljište nije u funkciji ili više ne znamo proizvoditi, usporeðujući sadašnje stanje s nekim otprije 20-ak godina.

- Nije baš sve tako crno u poljoprivredi, odreðeni pozitivni trendovi takoðer su prisutni, posebice posljednjih 7 - 8 godina, ali svakako, ako se usporeðujemo sa stanjem prije 20-ak godina, velik je posao još pred nama. Nekada smo proizvodili više od 2,54 milijuna tona kukuruza i 1,5 milijuna tona pšenice, a prosječni prinosi kukuruza bili su 4,8 t/ha, a pšenice 4,6 t/ha. Danas sigurno ne koristimo oko milijun hektara poljoprivrednih površina, dok je prosječna proizvodnja po hektaru sve manja. Izlaz iz ove situacije treba ići u smjeru stavljanja u funkciju zemljišta i intenzivnijeg popravljanja proizvodnih rezultata, čime brzo možemo povećati našu proizvodnju žitarica. Za stavljanje u funkciju zemljišta preduvjete trebaju osigurati i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i jedinice lokalne samouprave te ostala tijela državne uprave, a za drugi dio su odgovorni proizvoðači koji, da bi povećali proizvodnju, moraju koristiti nove tehnologije i primjenjivati nova znanja.

Zemljište ključ problema poljoprivrede

* Dosadašnje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, očito, nije bilo dobro, državno poljoprivredno zemljište nije po Zakonu stavljeno na raspolaganje ni nakon pet godina od njegova donošenja, na terenu su stalni problemi oko njegove raspodjele, a cijeli je proces u posljednjih godinu dana gotovo stao. Tko je kriv za takvo stanje i zašto posljednjih godinu dana nije prodan ni jedan hektar državnog poljoprivrednoga zemljišta?

- Hrvatska prema donesenim programima o raspolaganju jedinica lokalne samouprave gospodari sa 531.000 hektara državnog poljoprivrednoga zemljišta. Za prodaju je predviðeno 220.000 hektara, za zakup 117.000, a za koncesiju 123.000 hektara. Do današnjeg dana prodano je 35.000, u zakup je dano 58.000, a u koncesiju 48.000 hektara. Svakako da nismo zadovoljni postignutim rezultatima ovoga procesa, ali je mnogo razloga koji su prepreka njegovom intenzivnijem rješavanju. Napravili smo detaljnu analizu svih problema te sad intenzivno radimo i plan za uklanjanje prepreka i ubrzavanje procesa. Moramo biti svjesni da je zemljište jedan od najtežih problema poljoprivrede, a ujedno je i ključ za rješavanje poljoprivredne problematike te da je za njegovo rješavanje potrebno djelovanje više državnih tijela i njihova odlična koordinacija. Upravo sve ove prepoznate probleme potrebno je hitno rješavati kroz izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Ukidanje suglasnosti na raspisivanje natječaja

* Očito, mnogo očekujete od novog zakona. Na čemu se temelji Vaš optimizam da ćete uspjeti riješiti taj teški problem u nekom kraćem vremenu, a nismo ga riješili u 17 godina?

- Naš je plan donošenja izmjena Zakona do polovine ove godine, a početkom njegove primjene, uklanjanjem zapreka u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, očekujemo većim dijelom u ovoj godini. Da bi to doista i bilo tako, osim dobroga propisa, moramo uključiti i educirati sve sudionike procesa i pomoći im da posao i dovrše u ovim rokovima.

* Koje promjene planirate u izmjenama zakona da bi to doista i bio dobar i provediv propis?

- Morate razumjeti da je tek počela izrada teksta izmjena te da ćemo konkretnije rezultate moći očekivati tek za mjesec dana, a potom slijedi rasprava o zakonu koja će mu dati i formu u kojoj će u saborsku proceduru. Možemo tek iznijeti osnovne ideje oko izmjena i ciljeve koje želimo postići ovim izmjenama, a to su ubrzanje privatizacije i raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, stavljanje u funkciju proizvodnje privatnoga poljoprivrednoga zemljišta, okrupnjavanje i strukturiranje poljoprivrednih gospodarstava te osiguravanje namjenskog korištenja poljoprivrednoga zemljišta u budućnosti. Svaki ovaj segment ima i razne modele primjene kojima će se postići ciljevi.

Ubrzati proces

* Govorite dosta načelno, možemo li dobiti neke konkretnije primjere načina na koji ćete postići ove ciljeve?

- Kod ubrzanja raspolaganja poljoprivrednoga zemljišta, prodaje i zakupa namjeravamo ukinuti suglasnosti na raspisivanje natječaja i na izbor najpovoljnijih ponuda. Ministarstvo će davati suglasnosti samo na programe raspolaganja i biti nadležno u drugome stupnju nad ovim procesom. Gradovi i općine bit će zaduženi za provedbu u prvom stupnju raspolaganja. Bit će jasno definirana procedura natječaja, a i jasni kriteriji prioriteta te obiteljskoga gospodarstva. Prilikom provedbe natječaja jedinice lokalne samouprave imat će aktivnu stručnu pomoć resornog ministarstva i Agencije za poljoprivredno zemljište. Sve vlasnički, posjedovno nesreðeno poljoprivredno zemljište, spornih namjena, neobraðeno ... davat će se u zakup do rješavanja problema. Želimu ubrzati cijeli postupak i jasno ga definirati. Raspolaganje preko koncesije takoðer će se ubrzati i najvećim dijelom završiti u roku godinu dana.
Raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem kojega imamo više od 70 posto bit će takoðer predmet reguliran ovim zakonom. Planiramo uspostavu zemljišnoga fonda kojim bi se usmjeravala prodaja ovoga poljoprivrednoga zemljišta i pravo prvokupa države. Ovime bismo ograničili sve prisutnije špekulacije oko poljoprivrednoga zemljišta. U praksi to znači da, ako netko želi prodati zemljište, najprije ga mora ponuditi fondu, a fond ga nudi na prodaju po kriterijima definiranim zakonom. Ovo je posredan način okrupnjavanja gospodarstava i stavljanje zemljišta u funkciju, što je našim poljoprivrednicima neophodno za okrupnjavanje gospodarstava. Zamjena poljoprivrednoga zemljišta bit će takoðer definirana odredbama zakona. Aktivnu ulogu i u ovome procesu imat će Agencija za poljoprivredno zemljište. Okrupnjavanje poljoprivrednoga zemljišta treba raditi i preko komasacije, arondacije poljoprivrednog zemljišta. Sve te aktivnosti bit će predmetom novoga zakona koji će takoðer brzo u izradu.

Budućnost i namjenu poljoprivrednog zemljišta planiramo osnažiti odredbama koje jasno govore o poljoprivrednom zemljištu kao resursu od nacionalne važnosti, odredbama o maksimumu zemljišta u vlasništvu i već rečenome pravu prvokupa države.

Minirano zemljište razminirat će sami zakupci

*Što planirate s miniranim poljoprivrednim zemljištem? Kako ga što je moguće prije staviti u funkciju?

- Planiramo mogućnosti raspolaganja ovim zemljištem na način da ga zakupci, odnosno koncesionari razminiraju, a da se troškovi razminiranja priznaju kao plaćena naknada za koncesiju ili zakup za odgovarajući broj godina.

* Razmišljate li o nekim drugim novinama?

- Zakon će regulirati i gospodarenje zajedničkim pašnjacima koje nam nije dobro pokriveno legislativom. Sama provedba zakona takoðer je veoma važna i na taj segment stavit ćemo poseban naglasak. Pokrećemo postupak osnivanja agencije za poljoprivredno zemljište koja će biti aktivni sudionik procesa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, ali je u pripremi i poseban program okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava koji bi trebao ubrzati kupoprodaju zemljišta kroz posebnu kreditnu liniju i kapitalna ulaganja.

* Spomenuli ste da se danas ne koristi milijun hektara poljoprivrednog zemljišta. Kako možemo takvo neodgovorno raspolaganje nacionalnim resursom promijeniti? Razmišljate li eventualno o uvoðenju zemljišne rente za vlasnike poljoprivrednoga zemljišta?

- Svakako, ovo nacionalno blago treba staviti u funkciju proizvodnje. Današnja situacija visokih cijena hrane, kao i trendovi koje predviðamo, sigurno će potaknuti korištenje zemljišta. Pitanje zemljišne rente takoðer je zanimljivo i sigurno bi dalo rezultata u okrupnjavanju poljoprivrednih gospodarstava. Eventualno uvoðenje rente treba sagledati s raznih perspektiva i stanja naših gospodarstava, o čemu će se svakako u budućnosti razgovarati.