Zbog nedostatka uljarica Tvornica ulja čepin prestala s preradom
Za ostvarenje
bilančne potrebe proizvodnje uljarica u Hrvatskoj nuno je osigurati
dodatnih 114.000 hektara površina s čime bi se mogla ostvariti
proizvodnja od 80.000 tona sirovog ulja godišnje. No hrvatsko trište
vapi za oko 55.000 tona sirovoga ulja. Tolika proizvodnja mogla bi se
ostvariti povećanjem za 72.000 hektara površina zasijanih suncokretom,
sojom i uljanom repicom u odnosu na 2007. godinu. Zbog kroničnoga
nedostatka potrebne sirovine IPK Tvornica ulja čepin 15. oujka ove
godine prestala je s preradom u svojim pogonima. "Do tada smo preradili
oko 45.000 tona suncokreta roda 2007., a u ovoj godini oko 18.000 tona.
Do otkupa uljane repice u prešaonici nećemo imati što raditi", obznanio
je jučer novinarima u Osijeku Stjepan Komar, predsjednik Uprave IPK
Tvornice ulja čepin koja se pored prerade uljarica bavi i proizvodnjom
rafiniranih ulja. Iako godišnji kapacitet toga najvećeg hrvatskog
preraðivača uljarica dosee čak 135.000 tona godišnje, lani je
iskorišteno tek 63 posto od toga.
U Ministarstvu
poljoprivrede i ruralnog razvitka smatraju da sami preraðivači trebaju
iznaći model koji bi im osigurao povećanu sjetvu uljane repice. Prije
svega, to se odnosi na zanimljivu cijenu kojom bi se privukli
proizvoðači, a potom i na organizaciju proizvodnje kako bi postala što
lakša i jednostavnija. Ministarstvo poljoprivrede bi pak trebalo
nadoknaditi razliku izmeðu cijene koja se javila na trištu i troškova
koji nastaju prilikom proizvodnje kako bi proizvoðačima osigurali
zaradu. "Na taj ćemo način ući u izmijene Zakona o poticajima jer ćemo
pokušati iznivelirati navedene iznose kako bi proizvodnja uljarica
postala primamljiva", istaknuo je Krešimir Kuterovac, dravni tajnik u
Ministarstvu poljoprivrede. Uz nedostatak uljarica u Hrvatskoj je
prisutan i vrlo znatan izvoz ove poljoprivredne kulture, posebice u
Bosnu i Hercegovinu, konkretno Brčko. Tako je protekle godine izvezeno
ukupno 48.886 tona uljarica, a djelomična posljedica toga je uvoz
rafiniranog i sirovog ulja.
Prema jučer iznesenim podacima u TUč-u, 2007. godine u Hrvatsku je uvezeno 16.865 tona sirovoga i 14.158 tona rafiniranoga ulja. Tvornica ulja čepin krenula je već i u ugovaranje te kreditiranje sjetve uljarica, konkretno suncokreta. "Ponudili smo ugovore našim proizvoðačima, s tim da ih kreditiramo u iznosu od 3000 kuna po hektaru. Očekujemo da ćemo ugovoriti sjetvu suncokreta na oko 30.000 hektara što je pored 15.000 hektara površina pod uljanom repicom od lani, opet nedovoljno za osiguranje dostatnih količina za preradbeni kapacitet tvornice u razdoblju 2008./2009.", dodao je direktor Komar predlaući konkretne mjere za osiguranje uljarica i ulja, a koje se odnose na povećanje poticaja sa 2250 na 2850 kuna po hektaru, privremeno ukidanje carinske stope od 10 posto na uvoz sirovog ulja kako bi se smanjio njegov bilančni manjak u ovoj godini te privremeno uvoðenje izvoznih carina radi smanjenja izvoza uljarica i stimulacije domaće proizvodnje.
"Ograničenjem privremenoga izvoza sirovine u ovoj godini mogli bismo stabilizirati cijene, a da to ne bude na teret izravne proizvodnje", suglasio se i Igor Kodoman, novoimenovani direktor zagrebačke Zvijezde S druge pak strane Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, drao je stranu proizvoðača uljarica. Sloio se s prijedlogom o povećanju poticaja jer su suncokret, soja i uljana repica zahtjevne kulture pune rizika. Istovremeno ne podrava prijedlog uvoðenja izvoznih carina sve dok se ne dogovore o cijeni ulja. "Predlaem stoga partnerski odnos izmeðu proizvoðača, preraðivača, pa čak i potrošača. Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi prvo napraviti nešto u vezi s poticajima, ali i konačno uvesti zakon o skladišnici o kojemu se govori već deset godina", zaključio je Grivičić.
Prema jučer iznesenim podacima u TUč-u, 2007. godine u Hrvatsku je uvezeno 16.865 tona sirovoga i 14.158 tona rafiniranoga ulja. Tvornica ulja čepin krenula je već i u ugovaranje te kreditiranje sjetve uljarica, konkretno suncokreta. "Ponudili smo ugovore našim proizvoðačima, s tim da ih kreditiramo u iznosu od 3000 kuna po hektaru. Očekujemo da ćemo ugovoriti sjetvu suncokreta na oko 30.000 hektara što je pored 15.000 hektara površina pod uljanom repicom od lani, opet nedovoljno za osiguranje dostatnih količina za preradbeni kapacitet tvornice u razdoblju 2008./2009.", dodao je direktor Komar predlaući konkretne mjere za osiguranje uljarica i ulja, a koje se odnose na povećanje poticaja sa 2250 na 2850 kuna po hektaru, privremeno ukidanje carinske stope od 10 posto na uvoz sirovog ulja kako bi se smanjio njegov bilančni manjak u ovoj godini te privremeno uvoðenje izvoznih carina radi smanjenja izvoza uljarica i stimulacije domaće proizvodnje.
"Ograničenjem privremenoga izvoza sirovine u ovoj godini mogli bismo stabilizirati cijene, a da to ne bude na teret izravne proizvodnje", suglasio se i Igor Kodoman, novoimenovani direktor zagrebačke Zvijezde S druge pak strane Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, drao je stranu proizvoðača uljarica. Sloio se s prijedlogom o povećanju poticaja jer su suncokret, soja i uljana repica zahtjevne kulture pune rizika. Istovremeno ne podrava prijedlog uvoðenja izvoznih carina sve dok se ne dogovore o cijeni ulja. "Predlaem stoga partnerski odnos izmeðu proizvoðača, preraðivača, pa čak i potrošača. Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi prvo napraviti nešto u vezi s poticajima, ali i konačno uvesti zakon o skladišnici o kojemu se govori već deset godina", zaključio je Grivičić.
www.poslovni.hr