Zbog lanjske sue suen izbor hibrida kukuruza
Uoči predstojeće
sjetve kukuruza, za koju kod poljoprivrednih proizvoðača ove godine
vlada izuzetno velik interes, sjemenarske su kuće pripremile dovoljne
količine sjemena. Hrvatskom je trištu, naime, ponuðeno 10.000 tona
sjemena, što je i više nego dovoljno za 350.000 ha, na koliko se sjetva
te kulture ovog proljeća očekuje, meðutim, problem je što je ove godine
poljoprivrednim proizvoðačima izbor hibrida vrlo suen jer na trištu
nedostaju kasne grupe sjemenskog kukuruza 500 i 600, koje se najviše
trae. Kako ističe mr. Josip Šimenić, predstojnik Odjela za
sjemenarstvo osječkog Poljoprivrednog instituta, razlog nedostatku
kasnih grupa sjemena kukuruza je lanjska izrazito ekstremna suša koja
je, izmeðu ostalog, posebice pogodila sjemenski kukuruz, kojemu nije
pomoglo ni navodnjavanje. Naime, visoke su temperature udarile biljke
“odozgo” i onemogućile oplodnju. Na trištu trenutno dominira sjeme
kukuruza grupe 400, koje su seljaci, pribojavajući se nestašice, ne
gledajući na cijenu koja je veća nego lani, počeli kupovati ranije nego
što je uobičajeno.
Za najlakši uzgoj - najveći profit
Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - upanijskoj komori Osijek, kae kako je nedavno na sastanku grupacije “Hrvatsko sjeme”, izmeðu ostalog, upozoreno da će na trištu ovog proljeća nedostajati odreðene količine sjemena kasnih hibrida. - Sjemena kukuruza ima dovoljno količinski, ali nedostaje odreðeni sortiment. No, unatoč tomu, kukuruz je poljoprivrednicima zanimljiv zbog visoke cijene. Trenutno je više od 1,60 kn/kg i sve naznake govore da se cijena neće smanjivati, naprotiv, moe se samo povećavati - kae Nad, ali napominje kako ima naznaka da će se za odreðene kulture koje imaju dobru trnu cijenu, kao što je kukuruz, ukinuti poticaji, što, dodaje, ni u kojem slučaju ne bi bilo dobro.
I Marko Jukić, direktor tvrtke Pioneer sjeme d.o.o. Zagreb, smatra kako će velika potranja za kukuruzom vladati još idućih 20 godina, a slično će, kae, biti i sa pšenicom.
- Uoči predstojeće sjetve Pioneer sjeme d.o.o. pripremilo je za naše kupce dovoljne količine sjemena svih grupa kukuruza. Lanjska je godina bila izrazito sušna s visokim temperaturama, što se značajnije odrazilo na prinosima. Meðutim, mogu reći da mi, kao najveći proizvoðači sjemena kukuruza u Hrvatskoj, proizvodnju planiramo unaprijed i uz navodnjavanje nemamo problema s nedostatkom sjemena pojedinih grupa, a isto tako imamo mogućnost da ako nam nešto nedostaje to nadoknadimo iz naših sjemenarskih kuća iz inozemstva - kae Jukić, napominjući da je čuo da se poticaji za kukuruz planiraju ukinuti, meðutim, dodaje kako uz pravilan sortiment i ulaganja kukuruz moe biti profitabilan i bez poticaja.
Hrvatske hibride trae i Iranci i Turci
Kristijan Pušković, direktor sjemenske proizvodnje u zagrebačkom BC Institutu, takoðer ističe kako su osigurali dovoljne količine sjemena kukuruza, čak 40-ak hibrida. - Meðutim, zbog lanjske suše nedostaje nam kasnih hibrida grupe 600 i, koliko znam, trenutno ga nema na hrvatskom trištu. Naime, lani zbog ekstremne suše sjemenskom kukuruzu nije pomoglo ni navodnjavanje, zbog čega na trištu nedostaje odreðeni sortiment. Meðutim, smatram da je još veći problem to što je već lani bilo teško naći poljoprivrednike koji bi proizvodili sjemenski kukuruz jer je proizvodnja merkantilnog bila profitabilnija, a slično bi moglo biti i ove godine. Problem su, izmeðu ostalog, bili poticaji, koji za sjemenski kukuruz iznose 6.500 kn /ha, a isplaćivan je manji iznos, kae Pušković, te napominje kako su zbog podbačaja u proizvodnji sjemenskog kukuruza, budući da im je prioritet prije svega zadovoljiti potrebe domaćeg trišta, morali odbiti vrlo ozbiljne narudbe za sjemenski kukuruz iz Irana i Turske. Pušković napominje da sjemenskog kukuruza nedostaje i zemljama okruenja - Maðarskoj i Srbiji, poglavito.
Slično je učinio, doznajemo neslubeno, i osječki Poljoprivredni institut, kada je odbio zahtjeve Iranaca, koji su traili veće količine sjemenskog kukuruza.
Sjetva na 6 posto više površina nego lani
Očekuje se da će se ovogodišnja proljetna sjetva u Hrvatskoj obaviti na nešto većim površinama nego lani. Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, proljetnim će kulturama ove godine biti zasijana površina na oko 488.700 hektara, što je 6 posto više nego lani. Kukuruza bi, prema procjenama MPS-a, trebalo biti zasijano na oko 350.000 hektara ili 72 posto od ukupnih površina u proljetnoj sjetvi, a procjenjuje se da će urod kukuruza iznositi gotovo 2,3 milijuna tona. Najveće površine u proljetnoj sjetvi bit će zasijane na području Osječko-baranjske upanije, više od 113 tisuća hektara, te Vukovarsko-srijemske upanije, više od 84 tisuće hektara.
Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - upanijskoj komori Osijek, kae kako je nedavno na sastanku grupacije “Hrvatsko sjeme”, izmeðu ostalog, upozoreno da će na trištu ovog proljeća nedostajati odreðene količine sjemena kasnih hibrida. - Sjemena kukuruza ima dovoljno količinski, ali nedostaje odreðeni sortiment. No, unatoč tomu, kukuruz je poljoprivrednicima zanimljiv zbog visoke cijene. Trenutno je više od 1,60 kn/kg i sve naznake govore da se cijena neće smanjivati, naprotiv, moe se samo povećavati - kae Nad, ali napominje kako ima naznaka da će se za odreðene kulture koje imaju dobru trnu cijenu, kao što je kukuruz, ukinuti poticaji, što, dodaje, ni u kojem slučaju ne bi bilo dobro.
I Marko Jukić, direktor tvrtke Pioneer sjeme d.o.o. Zagreb, smatra kako će velika potranja za kukuruzom vladati još idućih 20 godina, a slično će, kae, biti i sa pšenicom.
- Uoči predstojeće sjetve Pioneer sjeme d.o.o. pripremilo je za naše kupce dovoljne količine sjemena svih grupa kukuruza. Lanjska je godina bila izrazito sušna s visokim temperaturama, što se značajnije odrazilo na prinosima. Meðutim, mogu reći da mi, kao najveći proizvoðači sjemena kukuruza u Hrvatskoj, proizvodnju planiramo unaprijed i uz navodnjavanje nemamo problema s nedostatkom sjemena pojedinih grupa, a isto tako imamo mogućnost da ako nam nešto nedostaje to nadoknadimo iz naših sjemenarskih kuća iz inozemstva - kae Jukić, napominjući da je čuo da se poticaji za kukuruz planiraju ukinuti, meðutim, dodaje kako uz pravilan sortiment i ulaganja kukuruz moe biti profitabilan i bez poticaja.
Hrvatske hibride trae i Iranci i Turci
Kristijan Pušković, direktor sjemenske proizvodnje u zagrebačkom BC Institutu, takoðer ističe kako su osigurali dovoljne količine sjemena kukuruza, čak 40-ak hibrida. - Meðutim, zbog lanjske suše nedostaje nam kasnih hibrida grupe 600 i, koliko znam, trenutno ga nema na hrvatskom trištu. Naime, lani zbog ekstremne suše sjemenskom kukuruzu nije pomoglo ni navodnjavanje, zbog čega na trištu nedostaje odreðeni sortiment. Meðutim, smatram da je još veći problem to što je već lani bilo teško naći poljoprivrednike koji bi proizvodili sjemenski kukuruz jer je proizvodnja merkantilnog bila profitabilnija, a slično bi moglo biti i ove godine. Problem su, izmeðu ostalog, bili poticaji, koji za sjemenski kukuruz iznose 6.500 kn /ha, a isplaćivan je manji iznos, kae Pušković, te napominje kako su zbog podbačaja u proizvodnji sjemenskog kukuruza, budući da im je prioritet prije svega zadovoljiti potrebe domaćeg trišta, morali odbiti vrlo ozbiljne narudbe za sjemenski kukuruz iz Irana i Turske. Pušković napominje da sjemenskog kukuruza nedostaje i zemljama okruenja - Maðarskoj i Srbiji, poglavito.
Slično je učinio, doznajemo neslubeno, i osječki Poljoprivredni institut, kada je odbio zahtjeve Iranaca, koji su traili veće količine sjemenskog kukuruza.
Sjetva na 6 posto više površina nego lani
Očekuje se da će se ovogodišnja proljetna sjetva u Hrvatskoj obaviti na nešto većim površinama nego lani. Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, proljetnim će kulturama ove godine biti zasijana površina na oko 488.700 hektara, što je 6 posto više nego lani. Kukuruza bi, prema procjenama MPS-a, trebalo biti zasijano na oko 350.000 hektara ili 72 posto od ukupnih površina u proljetnoj sjetvi, a procjenjuje se da će urod kukuruza iznositi gotovo 2,3 milijuna tona. Najveće površine u proljetnoj sjetvi bit će zasijane na području Osječko-baranjske upanije, više od 113 tisuća hektara, te Vukovarsko-srijemske upanije, više od 84 tisuće hektara.
www.glasistre.hr