Zbog povećanja cijena repro materijala reducirana poljoprivredna proizvodnja
OSIJEK - Zbog
najavljenog povećanja cijena reprodukcijskog materijala od 25 do 30
posto, ove se godine na poljoprivrednim površinama poljoprivrednih
poduzeća i obiteljskih gospodarstava Osječko-baranjske upanije očekuje
reducirana poljoprivredna proizvodnja. Prema riječima Ernesta Nada,
voditelja Odjela poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore upanijske
komore Osijek, pripreme za proljetnu sjetvu su u tijeku, dio je
poljoprivrednika nešto ranije posijao odreðene kulture prije svega one
koje se koriste za stočnu hranu, poput jarog ječma i ostalog.
Pšenica je jesenas
posijana na 55.000 hektara, što je za desetak posto više u odnosu na
prethodnu godinu, kazao je Nad. Planirana proizvodnja kukuruza, kao
najvanije ratarske kulture na ovim prostorima, je na oko 60.000
hektara, s tim što je ta kultura zanimljiva zbog niza mogućnosti
uporabne vrijednosti, od stočne hrane, sirovine za škrobare, te kao
alternativni izvor energije.
Na svjetskom trištu cijena kukuruza raste, te proizvoðači kukuruza imaju priliku čekati najpovoljniju cijenu za prodaju. čepinska Uljara planira proizvodnju suncokreta na oko 12.000 hektara i ona po standardnim uvjetima kreditira svoje proizvoðače, što uz otkupnu cijenu od 2,5 do tri kune po kilogramu i uz poticaje drave postaje sve zanimljivija poljoprivredna kultura.
No, unatoč povećanju cijena reprodukcijskog materijala i neredovitih isplata poticaja, Ernest Nad ističe da se ne očekuju veći problemi, jer će sami proizvoðači reducirati proizvodnju odreðenih kultura i orijentirati se na one koje su isplativije.
Na svjetskom trištu cijena kukuruza raste, te proizvoðači kukuruza imaju priliku čekati najpovoljniju cijenu za prodaju. čepinska Uljara planira proizvodnju suncokreta na oko 12.000 hektara i ona po standardnim uvjetima kreditira svoje proizvoðače, što uz otkupnu cijenu od 2,5 do tri kune po kilogramu i uz poticaje drave postaje sve zanimljivija poljoprivredna kultura.
No, unatoč povećanju cijena reprodukcijskog materijala i neredovitih isplata poticaja, Ernest Nad ističe da se ne očekuju veći problemi, jer će sami proizvoðači reducirati proizvodnju odreðenih kultura i orijentirati se na one koje su isplativije.