Tvrtka Vrni podie najveći nasad treanja u ovom dijelu Europe
U triljskom naselju
Ugljane zagrebačka tvrtka Vrni podie nasad trešanja na površini od 45
hektara. Nasad se nalazi uz Gospodarsku zonu čaporice u kojoj će se na
dva hektra biti pogon s hladnjačom, pogon za pakiranje voća i povrća i
pogon za kiselenje kupusa. Investicija se procjenjuje izmeðu osam i
deset milijuna eura. U tijeku je prezentacija nasada koju osim tvrtke
Vrni provode i stručnjaci iz Zagreba s Poljoprivrednog fakulteta i
savjetodavnih stručnih slubi. Trešnje u voćnjaku Ugljane zasadit će se
najkasnije u proljeće iduće godine, a bit će najveći nasad trešanja u
ovom dijelu Europe. Voćnjak će otvoriti pedesetak radnih mjesta, a
zaposlit će dodatno još najmanje 50 sezonaca. Zemljište za voćnjak i
rashladno-skladišni i proizvodnih pogon u Ugljanima Vrni je dobio od
drave u četrdesetogodišnji zakup.
Planiraju zasaditi
120 stabala trešanja, no kako je riječ o kamenjaru, trebat će oko
godinu dana da se zemljište uredi uz pomoć teške graðevinske
mehanizacije. Tvrtka Vrni vodeće je hrvatsko poduzeće za proizvodnju i
trgovinu svjeim voćem, povrćem i preraðevinama, a ovim poslom bavi se
od 1988. godine. Konzum i Vrni jedina su dva imena na domaćem trištu u
toj branši. S kooperantima godišnje proizvede 30 tisuća tona povrća i
voća, no plasira tek 20 posto količina. Zapošljava 130 radnika od kojih
se čak njih 25 preziva Vrcan jer je vlasnik Nikola Vrcan okupio uu i
širu familiju na svom projektu. Uz stalno zaposlene, Vrni ima još
šezdesetak sezonaca. Ima vlastitu ili kooperantsku proizvodnju na
ukupno 600 hektara u Istri, Pitomači, Kaštelima, posjeduje tri
otkupno-distributivna centra u Zagrebu, Karlovcu i Kaštel Štafiliću, a
povrćem i voćem opskrbljuje sve strane trgovačke lance diljem Hrvatske.
Nikola Vrcan potječe upravo iz sela Ugljana, a njegov plan da plodne površine uz Cetinu u suradnji s kooperantima iz Cetinske krajine pretvori u veliku tvornicu hrane nije od jučer. Prije pet godina planirao je voćem zasaditi od 200 do 250 hektara zemlje uz ulaganje dva milijuna eura i otvaranje najmanje 50 novih radnih mjesta, no lokalne vlasti u Sinju nisu mu izišle u susret. U voznom parku je 55 pokretnih hladnjača, od kojih je najveća u dolini Neretve kapaciteta pet tisuća tona, nekadašnjeg PIK-a. Namjerava joj vratiti nekadašnji ugled, a da to postigne investirao je i u brod koji će za Vrni u izvansezonskom razdoblju, za hrvatsko područje, svakih dvadesetak dana dovoziti povrće i voće iz Egipta i Kine.
čitav sustav zaštitit će se od tuče mreama. Zahvaljujući vodi rijeke Cetine koja s malim ulaganjima moe stići do svake parcele, Sinjsko polje, koje je inače meðu najvećima u Dalmaciji, s površinom od oko desetak tisuća hektara, ima golem proizvodni potencijal. No čak dvije trećine zemlje je zapušteno. Gotovo cijelo minulo stoljeće, uz travu kao stočnu hranu, uzgajale su se samo itarice. I danas se u Sinjskom polju najviše siju pšenica, ječam i kukuruz, dok povrće, i to preteito kupus, proizvodi samo nekoliko desetaka poljoprivrednika. Prvi plodovi u novom voćnjaku u Ugljanima očekuju se u trećoj godini poslije sadnje, a puni urod tek u petoj godini.
Nikola Vrcan potječe upravo iz sela Ugljana, a njegov plan da plodne površine uz Cetinu u suradnji s kooperantima iz Cetinske krajine pretvori u veliku tvornicu hrane nije od jučer. Prije pet godina planirao je voćem zasaditi od 200 do 250 hektara zemlje uz ulaganje dva milijuna eura i otvaranje najmanje 50 novih radnih mjesta, no lokalne vlasti u Sinju nisu mu izišle u susret. U voznom parku je 55 pokretnih hladnjača, od kojih je najveća u dolini Neretve kapaciteta pet tisuća tona, nekadašnjeg PIK-a. Namjerava joj vratiti nekadašnji ugled, a da to postigne investirao je i u brod koji će za Vrni u izvansezonskom razdoblju, za hrvatsko područje, svakih dvadesetak dana dovoziti povrće i voće iz Egipta i Kine.
čitav sustav zaštitit će se od tuče mreama. Zahvaljujući vodi rijeke Cetine koja s malim ulaganjima moe stići do svake parcele, Sinjsko polje, koje je inače meðu najvećima u Dalmaciji, s površinom od oko desetak tisuća hektara, ima golem proizvodni potencijal. No čak dvije trećine zemlje je zapušteno. Gotovo cijelo minulo stoljeće, uz travu kao stočnu hranu, uzgajale su se samo itarice. I danas se u Sinjskom polju najviše siju pšenica, ječam i kukuruz, dok povrće, i to preteito kupus, proizvodi samo nekoliko desetaka poljoprivrednika. Prvi plodovi u novom voćnjaku u Ugljanima očekuju se u trećoj godini poslije sadnje, a puni urod tek u petoj godini.
Poslovni.hr