Pred voćarstvom brojni izazovi, ali i mogućnosti

Sektor voćarstva u Hrvatskoj ima iznimne mogućnosti i za proizvodnju koja će zadovoljiti domaće potrebe, ali i za izvoz. U prilog tomu govori primjerice činjenica da članice Europske unije godišnje uvoze značajne količine voća, čak oko 850.000 tona jabuka, odnosno oko 250.000 tona krušaka. I za ostale voćne vrste postoji interes tržišta, meðutim količine i kvaliteta su ograničeni. Hrvatska jedino dovoljno proizvodi mandarinka, izjavio je Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja prigodom jučerašnjeg stručnog skupa “Europska iskustva i rješenja u voćarstvu”, koji je održan u organizaciji Osječko-baranjske županije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i osječke tvrtke Werkos. Rakić je izjavio da Hrvatska, zavisno od godine do godine, u prosjeku proizvodi 60.000 tona jabuka, od čega je u I. klasi samo 60 posto. - U zemljama Europske unije u I. klasi je i do 90 posto od ukupne proizvodnje. Stoga je u cilju unapreðenja kvalitete i povećanja proizvodnje voća Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja pripremilo niz mjera koje će u sljedećih pet godina pripomoći unapreðenju voćarske proizvodnje - rekao je Rakić, te kao jednu od prvih mjera najavio donošenje uredbe o tržnom redu za voće.
Otvarajući stručni skup “Europska iskustva i rješenja u voćarstvu”, župan osječko-baranjski, Krešimir Bubalo, istaknuo je kako je Županija još prije četiri godine pokrenula niz mjera pomoću kojih je dospjela u sam vrh po broju podignutih trajnih nasada, čak 3.500 hektara, od čega je pod voćnjacima 2.100 hektara.
- Razvoj radnointenzivnih kultura od iznimnog je značenja za zapošljavanje ljudi ovog kraja. Povezali smo znanost i proizvodnju, preostaje još intenzivnije raditi na distributivnoj mreži, a nadamo se da Hrvatska banka za obnovu i razvitak i ostale banke neće zbog kreditne krize povući “ručnu” i da će se kreditiranje te proizvodnje nastaviti - rekao je župan Bubalo.
Uz poznate i ugledne goste predavače izabrane su aktalne teme, kako s aspekta razvoja hrvatske poljoprivrede, posebice voćarstva i rasadničarstva, tako i u smislu približavanja i usklaðivanja s Europskom unijom.
O “Abecedi suvremenog voćarstva” govorio je prof. dr. sc. Zlatko čmelik s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, gdje je, izmeðu ostalog, govorio o preduvjetima za ostvarivanje kontinuiranih prinosa i povećanje udjela prve klase u voćarskoj proizvodnji. O važnosti i prednostima proizvodnje bezvirusnog sadnog materijala izlagao je Senad Dupljak iz tvrtke Werkos, koja je u petnćst godina postojanja postala jedan od najznačajnijih poslovnih subjekata u području niskogradnje, ekološkog inženjeringa i zaštite vode i tla. Dupljak je predstavio bezvirusni, certificirani sadni metarijal jabuke, kruške, šljive, trešnje, breskve i nektarine koji proizvoðaču jamči zdravstvenu ispravnost i genetsku čistoću materijala, a tehnologijom “prijevremenih grančica” optimalni budući razvoj voćke te minimalne troškove rezidbe kao i raniji ulazak u fazu rodnosti voćke, a time i brži povrat uložene investicije. Na skupu su bili predstavljeni i Werkosovi sustavi za zaštitu od tuče i sustavi navodnjavanja. Moglo se takoðer čuti niz korisnih informacija o kreditiranju voćarske proizvodnje i organiziranom otkupu, a na kraju su se svi sudionici skupa složili da je nužan kontinuirani jači angažman u području voćarstva kao vrlo važnog segmenta poljoprivrede proizvodnje pred kojim su uoči ulaska u EU brojni izazovi, ali i velike mogućnosti.

Glas Slavonije