{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
Hrvatska od voća iz vlastite proizvodnje, nakon mandarina, od nedavno ima dovoljno i jagoda. Osim domaćih jagoda, na tritu ima i jagoda iz panjolske, Italije, Turske i Maroka, ali bez okusa i mirisa, samo s bojom.
Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), kazao nam je da su prije est, sedam godina jagode na domaćem tritu gotovo u potpunosti bile iz uvoza, a onda su domaći proizvoðači, uz pomoć HVZ-a, pokrenuli »domaće plantae jagoda«.
Dodao je da se domaća proizvodnja jagoda godinje povećava za 100 hektara. Najvie jagoda proizvodi se u zagrebačkome prstenu, potom u Vrgorcu, a od nedavno i u Liki i Gorskom kotaru. »Riječ je o brzo isplativom poslu, jer se uloeni trud vraća za tri do četiri mjeseca«, kae Ivković.
»Osim toga, jagode iz Like i Gorskog kotara dolaze tridesetak dana kasnije na trite te imaju veću cijenu jer se prodaju u vrijeme turističke sezone«, napominje Ivković. U Hrvatsku se godinje uveze 2,5 milijuna sadnica jagoda, a na pola hektara zemljita moe se, uz primjenu vrhunske tehnologije, dobiti 30 do 40 tona jagoda.
Ta računica u uzgoju jagoda, kae Ivković, je mnogima postala dodatni izvor prihoda, pa se jagode sve čeće sade i iz hobija.
S druge strane, na domaćem tritu iz vlastite proizvodnje imamo dovoljno 50 do 60 posto jabuka, samo 10 posto kruaka, a ljiva ovisno o godini. Dakle, jedne godine dovoljno, a druge gotovo nita.
U HVZ-u smatraju da je izlaz u ujedinjavanju proizvoðača voća, jer je usitnjena proizvodnja preskupa.
Prema statističkim podacima, voćarstvo zauzima 69.000 hektara ili 2,2 posto od ukupne domaće poljoprivredne proizvodnje. Oko 95 posto voćnjaka je u vlasnitvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te je najčeće riječ o usitnjenoj i neproduktivnoj proizvodnji, koja nije u funkciji trita koje je neorganizirano.
Uvjeti za proizvodnju voća postoje u cijeloj zemlji, s obzirom na klimu i tlo, osim na planskim područjima s nadmorskom visinom iznad tisuću metara. Hrvatska je jedna od rijetkih europskim zemalja koja bi mogla proizvoditi gotovo sve vrste voća, od suptropskih kultura agruma i maslina, do svih vrsta kontinentalnog jezgričavog, kotičavog, jezgrastog i jagodičastog voća.
Upravo u tim proizvodnjama, jedno obiteljsko gospodarstvo moe zaposliti dvije osobe, na povrini od dva do est hektara, s obzirom na to da u irem prosjeku ostvaruje 30 puta veći prihod, 20 puta veći dohodak i 15 puta veću dobit nego na istim ratarskim povrinama.
Ali je za uzgoj voćnjaka u odnosu na ratarske kulture, u prvom redu penicu i kukuruz, potrebno vie znanja, ali i truda. Voćnjaci ne trpe nerad, odnosno ulazak u polje od dva do tri tjedna godinje.
No, podizanjem nasada ubrzava se razvoj, smanjuje uvoz, povećava izvoz te povećava zapoljavanje u nizu pratećih djelatnosti, kao to su kemijska industrija, graðevinarstvo, proizvodnja strojeva i opreme, prijevoznih sredstava, zatim distribucijska mrea trgovina i restorana.
Hrvatska bi vrlo skoro mogla imati dovoljno kapaciteta za skladitenje domaćeg voća pod kontroliranim uvjetima. Da bi se to ostvarilo, drava je osigurala sredstva za potporu gradnje takvih skladita u iznosu od pet milijuna kuna.
Uz potporu drave, u protekle tri godine sagraðeno je osam hladnjača s kontroliranom atmosferom (ULO hladnjače) i osigurano 33.000 od potrebnih četrdesetak tisuća tona skladinog prostora.
To se moe učiniti relativno brzo, ali treba voditi računa da se ne sagradi previe kapaciteta i da se ULO skladita dobro rasporede, upozorava Ministarstvo poljoprivrede, koje u ime drave sudjeluje u projektu gradnje skladita. Ministarstvo, naime, za gradnju hladnjača bespovratno daje do 25 posto vrijednosti investicije, najvie do 2,5 milijuna kuna.
Gradnja skladita s kontroliranom temperaturom, vlagom i sl. od iznimne je vanosti za domaću proizvodnju voća, poglavito jabuka, jer proizvoðačima omogućuje da voće prodaju tijekom cijele godine, a ne u sezoni berbe kad mu je cijena najnia.
Zahvaljujući sagraðenim ULO hladnjačama, prole je godine u Hrvatsku uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu prije.
www.vjesnik.hr