Nabavom nove opreme za analizu vina odzvonilo krivotvorinama
Trojnim sporazumom,
koji su jučer potpisali ministar poljoprivrede Petar čobanković,
Ljiljana Gašparec Skočić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za
vinogradarstvo i vinarstvo, i Mladen inić, ravnatelj Instituta “Ruðer
Bošković”, otvorena je nova stranica u analitici hrvatskih vina
primjenom izotopnih metoda koja se u zemljama EU primjenuje već
dvadesetak godina.
Analiza u Hrvatskoj
S tim je projektom, u čiju je opremu investirano 350.000 eura, moguće potpuno pouzdano odrediti zemljopisno porijeklo i autentičnost vina, nadzirati sljedivost ekološke proizvodnje, otkrivati patvorenja te kontrolirati ukupnu kakvoću kako domaćih, tako i uvoznih vina, pojasnila je Gašparec Skočić, ističući da krivotvoritelji vina konačno odlaze u prošlost. Dodala je da prestaje potreba slanja uzoraka vina na ocjenu u inozemstvo, a Zavod još jedanput potvrðuje svoju vjerodostojnost i na meðunarodnoj razini. “Sa 800 zaposlenika, meðu kojima je 350 doktora znanosti i 200 mladih istraivača, ‘Ruðer’ uz znanstveno-obrazovnu dimenziju mora biti i servis gospodarstvu, posebno njegovim razvojnim ambicijama”, objasnio je razloge uključivanja ravnatelj Instituta gdje će se nuklearnom magnetnom rezonancijom odreðivati omjeri deuterija i vodika u vinu. Ministar čobanković podsjetio je pak da je Hrvatska prije jednog stoljeća imala čak 200.000 hektara vinograda koji su uglavnom nestali. Unatrag nekoliko godina, kroz operativni program podizanja trajnih nasada, stabilizirane su površine na oko 30.000 ha. Uvoz groða za preradu u vino lani je iznosio oko 350 vagona, a ove jeseni samo 80 vagona. Hrvatska, prema podacima slubene statistike, godišnje u prosjeku proizvede izmeðu 500 i 700 tisuća hektolitara vina, za 2006. proizvodnja je iznosila 587,77 tisuća hektolitara. Koliko vina završi na crnom trištu pouzdanih podataka nema, no procjene spominju vrlo visokih 30-50 posto. Podatak koji je objavila Europska komisija ilustrativno potvrðuje dvojbe o razini crnog trišta jer uz Hrvatsku za 2005. vee količinu od oko 1,6 milijuna hektolitara vina. Statistika je najveća boljka hrvatske poljoprivrede. Svjedoči to i vinogradarsko-vinska razglednica. Tako je u Upisniku proizvoðača groða, vina i voćnih vina 30. lipnja 2007. bilo evidentirano 15.676 hektara vinograda sa 74,262.211 rodnih trsova koje je obraðivalo 16.184 proizvoðača.
Veliki poticaji
Statistički ljetopis za 2006. pak spominje 30.000 hektara i 118 milijuna trsova, dok ortofoto snimanje terena zbog izrade katastra, provedeno po nalogu Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, iznosi da je u 15 upanija (do 24. kolovoza 2007.) evidentirano 19.480,50 hektara vinograda. Podizanju novih vinograda aktualna Vlada dala je velik poticaj pa je, tvrde u resornom ministarstvu, u razdoblju 2004. – 2007. podignuto 5750,42 hektara mladih vinograda. Najviše na području Istre, čak 1202 ha, te Osječko-baranjske upanije gdje se novi vinogradi prostiru na 853,59 ha. Do kraja lipnja 2007. u promet je stavljeno 333.817 hl vina, dominirala su kvalitetna (60%), udjel stolnih iznosio je 29%, a vrhunskih vina bilo je samo pet posto. Hrvatska i dalje biljei visok deficit u vinskoj robnoj razmjeni. Prvo polugodište završeno je uz uvoz 80.825 hl, dok je izvoz iznosio 17.028 hl. Slaba utjeha domaćim vinarima je činjenica da su u uvoznim količinama vrhunska vina imala samo jedan posto udjela, dok je u izvozu hrvatskih vina vrhunskih bilo 14 posto. Pogotovo zna li se da je još 2002. godine u izvoz otišlo 111.682 hl vina, dok je uvoz iznosio 76.881 hl. U HZVV-u kau da su 643 proizvoðača zaštitila kontrolirano porijeklo za čak 1873 vrste vina. Najveća proizvodnja vina (27%) odnosi se na graševinu, malvazija čini 11 posto, a plavac mali 9 posto svih količina u godišnjoj proizvodnji vina. Društvo enologa od svog osnutka 1997. pokušava animirati vinare za ocjenu berbe. Tako su za berbu iz 2006. vina Slavonije, Baranje i sjeverozapadne Hrvatske dobila peticu, vina Istre i Hrvatskog primorja četvorku, a iz Dalmacije su ocijenjena sa 3-3,5. U društvu kau da je za nisku ocjenu dalmatinskih vina više ‘zasluan’ malobrojan odziv vinara nego kakvoća vina. U tom području, ističu, još nije prevladan nemušti strah od konkurencije, vinari Dalmacije nerado šalju svoja vina na ocjenjivanje.
Proizvodnja vina
Vinogradarski katastar - 19.480,50 ha
Novi vinogradi - 5750,42 ha
Promet vina do 30. lipnja - 333.817 hl
Izvoz vina do 30. lipnja - 17.028 hl
Uvoz vina do 30. lipnja - 80.825 hl
S tim je projektom, u čiju je opremu investirano 350.000 eura, moguće potpuno pouzdano odrediti zemljopisno porijeklo i autentičnost vina, nadzirati sljedivost ekološke proizvodnje, otkrivati patvorenja te kontrolirati ukupnu kakvoću kako domaćih, tako i uvoznih vina, pojasnila je Gašparec Skočić, ističući da krivotvoritelji vina konačno odlaze u prošlost. Dodala je da prestaje potreba slanja uzoraka vina na ocjenu u inozemstvo, a Zavod još jedanput potvrðuje svoju vjerodostojnost i na meðunarodnoj razini. “Sa 800 zaposlenika, meðu kojima je 350 doktora znanosti i 200 mladih istraivača, ‘Ruðer’ uz znanstveno-obrazovnu dimenziju mora biti i servis gospodarstvu, posebno njegovim razvojnim ambicijama”, objasnio je razloge uključivanja ravnatelj Instituta gdje će se nuklearnom magnetnom rezonancijom odreðivati omjeri deuterija i vodika u vinu. Ministar čobanković podsjetio je pak da je Hrvatska prije jednog stoljeća imala čak 200.000 hektara vinograda koji su uglavnom nestali. Unatrag nekoliko godina, kroz operativni program podizanja trajnih nasada, stabilizirane su površine na oko 30.000 ha. Uvoz groða za preradu u vino lani je iznosio oko 350 vagona, a ove jeseni samo 80 vagona. Hrvatska, prema podacima slubene statistike, godišnje u prosjeku proizvede izmeðu 500 i 700 tisuća hektolitara vina, za 2006. proizvodnja je iznosila 587,77 tisuća hektolitara. Koliko vina završi na crnom trištu pouzdanih podataka nema, no procjene spominju vrlo visokih 30-50 posto. Podatak koji je objavila Europska komisija ilustrativno potvrðuje dvojbe o razini crnog trišta jer uz Hrvatsku za 2005. vee količinu od oko 1,6 milijuna hektolitara vina. Statistika je najveća boljka hrvatske poljoprivrede. Svjedoči to i vinogradarsko-vinska razglednica. Tako je u Upisniku proizvoðača groða, vina i voćnih vina 30. lipnja 2007. bilo evidentirano 15.676 hektara vinograda sa 74,262.211 rodnih trsova koje je obraðivalo 16.184 proizvoðača.
Veliki poticaji
Statistički ljetopis za 2006. pak spominje 30.000 hektara i 118 milijuna trsova, dok ortofoto snimanje terena zbog izrade katastra, provedeno po nalogu Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, iznosi da je u 15 upanija (do 24. kolovoza 2007.) evidentirano 19.480,50 hektara vinograda. Podizanju novih vinograda aktualna Vlada dala je velik poticaj pa je, tvrde u resornom ministarstvu, u razdoblju 2004. – 2007. podignuto 5750,42 hektara mladih vinograda. Najviše na području Istre, čak 1202 ha, te Osječko-baranjske upanije gdje se novi vinogradi prostiru na 853,59 ha. Do kraja lipnja 2007. u promet je stavljeno 333.817 hl vina, dominirala su kvalitetna (60%), udjel stolnih iznosio je 29%, a vrhunskih vina bilo je samo pet posto. Hrvatska i dalje biljei visok deficit u vinskoj robnoj razmjeni. Prvo polugodište završeno je uz uvoz 80.825 hl, dok je izvoz iznosio 17.028 hl. Slaba utjeha domaćim vinarima je činjenica da su u uvoznim količinama vrhunska vina imala samo jedan posto udjela, dok je u izvozu hrvatskih vina vrhunskih bilo 14 posto. Pogotovo zna li se da je još 2002. godine u izvoz otišlo 111.682 hl vina, dok je uvoz iznosio 76.881 hl. U HZVV-u kau da su 643 proizvoðača zaštitila kontrolirano porijeklo za čak 1873 vrste vina. Najveća proizvodnja vina (27%) odnosi se na graševinu, malvazija čini 11 posto, a plavac mali 9 posto svih količina u godišnjoj proizvodnji vina. Društvo enologa od svog osnutka 1997. pokušava animirati vinare za ocjenu berbe. Tako su za berbu iz 2006. vina Slavonije, Baranje i sjeverozapadne Hrvatske dobila peticu, vina Istre i Hrvatskog primorja četvorku, a iz Dalmacije su ocijenjena sa 3-3,5. U društvu kau da je za nisku ocjenu dalmatinskih vina više ‘zasluan’ malobrojan odziv vinara nego kakvoća vina. U tom području, ističu, još nije prevladan nemušti strah od konkurencije, vinari Dalmacije nerado šalju svoja vina na ocjenjivanje.
Proizvodnja vina
Vinogradarski katastar - 19.480,50 ha
Novi vinogradi - 5750,42 ha
Promet vina do 30. lipnja - 333.817 hl
Izvoz vina do 30. lipnja - 17.028 hl
Uvoz vina do 30. lipnja - 80.825 hl
www.poslovni.hr