Pod vinogradima najvie 27.000 hektara
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo privodi završnici veliki zahvat, katastar vinograda. U akciju su krenuli lani, poznati su rezultati za 15 upanija i do kraja 2007. bit će obavljeno ortofoto snimanje u preostalih šest upanija, najavljuje ravnateljica Zavoda Ljiljana Gašparec Skočić. Finalizacija tog projekta konačno će otkriti koliko Hrvatska doista ima hektara pod vinogradima.Poticaji
Već godinama spominje se vrlo 'rastezljiva' povrina, od 13 do čak 58 tisuća hektara. U Upisniku iz 2003. stoji podatak o ukupno 22.762,87 ha, odnosno da se u 15 obraðenih upanija te godine pod vinogradima nalazilo 15.382,64 hektara. Ortofoto snimanje, kau u Zavodu, potvrðuje da se u 15 upanija vinogradi nalaze na 19.480,50 hektara. Iz zračnih snimaka proizlazi da su u četiri godine povrine pod vinogradima povećane za 4.097,86 ha premda u Ministarstvu poljoprivrede iznose podatak o gotovo 5.500 ha novih vinograda. Poticaj za svaki novi hektar kreće se od 33.600 do 45.400 kuna, koliko drava daje za sadnju u oteanim gospodarskim uvjetima, to znači da je iz proračuna za tu namjenu otilo izmeðu 185 i 251 milijun kuna. Aktualna je Vlada ciljala u svom mandatu podići 13.000 hektara, kako nije uspjela realizacija projekta je pomaknuta do ulaska u članstvo EU. Zna li se da je na području est upanija, gdje snimanje jo nije obavljeno, po Upisniku bilo jo 7380,23 ha moguće je očekivati da će konačno stanje u vinogradarskom katastru iznositi 26-27 tisuća hektara. I dok Europska komisija do kraja srpnja 2010. zabranjuje sadnju vinograda te pokuava postići konsenzus za unitavanje najmanje 200.000 hektara, Hrvatska ne misli odustati od svog ambicioznog projekta. Do punopravnog članstva planira imati vinograde na 40-50 tisuća hektara. Godinja proizvodnja vina u EU-27 kreće se oko 150,000.000 hl, u izvoz otpreme oko 13, a uvezu oko 12 milijuna hektolitara. Europska komisija procjenjuje: unitavanje nekvalitetnih vina godinje Bruxelles stoji oko 700 milijuna eura. Upravo taj troak te "poplava" jeftinih vina visoke kakvoće iz prekooceanskih zemalja argumenti su za krčenje dijela vinograda. Hrvatska, po slubenoj statistici, godinje proizvede 500-700 tisuća hektolitara vina. Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede kae da je u 2006. proizvedeno 587.773 hl ili 10 posto manje nego prethodne godine. Austrija u godini proizvede 2,7 milijuna hektolitara, Maðarska 4,3, dok talijanski i francuski vinari ostvaruju proizvodnju iznad 50 milijuna hektolitara. Jo 2002. Hrvatska je biljeila suficit, u izvoz je otpremljeno 111.682 hl, dok je uvoz iznosio 76.881 hl. U 2006. dogaða se drastičan obrat, uvezeno je 149.000 hl, dok je na strana trita prodano samo 36.000 hl vina, a sličan trend donosi i 2007. U prvih pola godine inozemnim je kupcima prodano 17.028 hl, dok je Hrvatima ponuðeno 80.825 hl stranih vina. Tjei da je u odnosu na lani (71 %) ove godine povećan (88 %) izvoz kvalitetnih i vrhunskih vina. Proizvodnja hrvatskih vinara, čak i ako se u cijelosti ostvare ambiciozni planovi od 13.000 ha novih vinograda, ostat će tek kapljica u hektolitrima koji godinje izlaze iz vinskih podruma EU.
Zadruge
Izrada katastra tek je uvertira u projekt to stoji pred hrvatskim vinogradarima i vinarima i čija realizacija trai urno postupanje ako misle opstati na udruenom EU tritu. Prepun je uvjeta koji mnogima ne odgovaraju jer, vjeruju, bolji su od konkurencije. Ostanu li individualci, s vinogradima povrine 0,10 do 10 hektara (90 % svih vinograda), ne čeka ih budućnost kojoj se nadaju. Udruivanje kroz zadruge ili grupacije, kako vinograda tako i hektolitara (Dingač proizvodi desetak vinara), u snaniju poziciju stavlja i vinare koji godinje plasiraju oko 100 tisuću butelja vina.
Već godinama spominje se vrlo 'rastezljiva' povrina, od 13 do čak 58 tisuća hektara. U Upisniku iz 2003. stoji podatak o ukupno 22.762,87 ha, odnosno da se u 15 obraðenih upanija te godine pod vinogradima nalazilo 15.382,64 hektara. Ortofoto snimanje, kau u Zavodu, potvrðuje da se u 15 upanija vinogradi nalaze na 19.480,50 hektara. Iz zračnih snimaka proizlazi da su u četiri godine povrine pod vinogradima povećane za 4.097,86 ha premda u Ministarstvu poljoprivrede iznose podatak o gotovo 5.500 ha novih vinograda. Poticaj za svaki novi hektar kreće se od 33.600 do 45.400 kuna, koliko drava daje za sadnju u oteanim gospodarskim uvjetima, to znači da je iz proračuna za tu namjenu otilo izmeðu 185 i 251 milijun kuna. Aktualna je Vlada ciljala u svom mandatu podići 13.000 hektara, kako nije uspjela realizacija projekta je pomaknuta do ulaska u članstvo EU. Zna li se da je na području est upanija, gdje snimanje jo nije obavljeno, po Upisniku bilo jo 7380,23 ha moguće je očekivati da će konačno stanje u vinogradarskom katastru iznositi 26-27 tisuća hektara. I dok Europska komisija do kraja srpnja 2010. zabranjuje sadnju vinograda te pokuava postići konsenzus za unitavanje najmanje 200.000 hektara, Hrvatska ne misli odustati od svog ambicioznog projekta. Do punopravnog članstva planira imati vinograde na 40-50 tisuća hektara. Godinja proizvodnja vina u EU-27 kreće se oko 150,000.000 hl, u izvoz otpreme oko 13, a uvezu oko 12 milijuna hektolitara. Europska komisija procjenjuje: unitavanje nekvalitetnih vina godinje Bruxelles stoji oko 700 milijuna eura. Upravo taj troak te "poplava" jeftinih vina visoke kakvoće iz prekooceanskih zemalja argumenti su za krčenje dijela vinograda. Hrvatska, po slubenoj statistici, godinje proizvede 500-700 tisuća hektolitara vina. Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede kae da je u 2006. proizvedeno 587.773 hl ili 10 posto manje nego prethodne godine. Austrija u godini proizvede 2,7 milijuna hektolitara, Maðarska 4,3, dok talijanski i francuski vinari ostvaruju proizvodnju iznad 50 milijuna hektolitara. Jo 2002. Hrvatska je biljeila suficit, u izvoz je otpremljeno 111.682 hl, dok je uvoz iznosio 76.881 hl. U 2006. dogaða se drastičan obrat, uvezeno je 149.000 hl, dok je na strana trita prodano samo 36.000 hl vina, a sličan trend donosi i 2007. U prvih pola godine inozemnim je kupcima prodano 17.028 hl, dok je Hrvatima ponuðeno 80.825 hl stranih vina. Tjei da je u odnosu na lani (71 %) ove godine povećan (88 %) izvoz kvalitetnih i vrhunskih vina. Proizvodnja hrvatskih vinara, čak i ako se u cijelosti ostvare ambiciozni planovi od 13.000 ha novih vinograda, ostat će tek kapljica u hektolitrima koji godinje izlaze iz vinskih podruma EU.
Zadruge
Izrada katastra tek je uvertira u projekt to stoji pred hrvatskim vinogradarima i vinarima i čija realizacija trai urno postupanje ako misle opstati na udruenom EU tritu. Prepun je uvjeta koji mnogima ne odgovaraju jer, vjeruju, bolji su od konkurencije. Ostanu li individualci, s vinogradima povrine 0,10 do 10 hektara (90 % svih vinograda), ne čeka ih budućnost kojoj se nadaju. Udruivanje kroz zadruge ili grupacije, kako vinograda tako i hektolitara (Dingač proizvodi desetak vinara), u snaniju poziciju stavlja i vinare koji godinje plasiraju oko 100 tisuću butelja vina.