Pleivička vinska cesta sinonim za uspjeh
Turistički entuzijazam splasne nakon stručnih razglabanja i kraj je prepušten svakodnevnom ivotarenju i pogledu na bolje sutra. Postoje svi elementi da se ovo područje turistički razvije, jedino još moramo smisliti kako ćemo to napraviti i što bi mogli ponuditi«, tako je otprilike tekao razgovor stručnjaka kada su svojedobno razgovarali kako privući goste na Svetu Janu, brdovito područje nedaleko od Jastrebarskog, niti 50 kilometara udaljeno od Zagreba. Idealna, ali neiskorištena pozicija (na stranu što ćete ovih dana do nje putovati više od sat vremena jer se netko odlučio u špici sezone popravljati staru karlovačku cestu). Sličnu brigu, doduše, muče i njihovi jadranski kolege kojima nedostatak mašte i entuzijazma nadomješta more, a more je i dalje najtraeniji hrvatski turistički proizvod. Sve, meðutim, zastane kada treba zasukati rukave i osmisliti neku atrakciju koja bi privukla nove goste. Jedan od zaključaka spomenutog sastanka bio je kako ne bi bilo loše da se, poput kumrovečkog eko-etno sela, napravi muzej na otvorenom, da se na jednom mjestu locira nekoliko drvenih kuća, odnosno graðevina, i da se tako pokae kako se nekad ivjelo u tome kraju. Do drvenih kuća ne bi bilo teško doći jer su i dalje masovno raštrkane po idiličnim svetojanskim i plešivičkim selima kao podsjetnik da je tu nekad bilo više ivota. Drvene su kleti kraj mnogobrojnih vinograda, drvene su graðevine krasile mjesta. Sada su ili napuštene pa ponuðene na prodaju ili su pretvorene u moderne vikendice pa iz drvenih dijelova nakaradno strše vanjske jedinice klimatizacijskih ureðaja i satelitske antene. Turistički entuzijazam splasne nakon stručnih razglabanja i kraj je prepušten svakodnevnome ivotarenju i pogledu na bolje sutra. To konkretno znači da će dobro raditi kafići u Gorici Svetojanskoj, središnjem mjestu Svete Jane, jer posla baš i nema.
U Gorici Svetojanskoj sve se vrti oko crkve Svete Ane. Mjesto s oko 120 stanovnika oivi tek u vrijeme proštenja i slavlja, ostatak godine provodi u prihvaćenom ritmu - ritmu koji se valjda ne mijenja posljednjih stotinjak godina.
Svetojanski kraj ima 18 naselja s oko 1300 stanovnika, najviše stanovnika, 350, ima Draga Svetojanska, Ivančići imaju u tim razmjerima takoðer respektabilnih 250 stanovnika, a na začelju je naselje Paljugi s petnćstak itelja.
Jedan od sadraja koji bi trebalo oivjeti i kvalitetnije prezentirati nalazi se u naselju Draga. Stari grad Turanj zarastao je u korov i visoku travu. Dok smo se lani nekako i uspjeli probiti do njega, sada nismo pronašli ni put. Riječ je o ostatku tornja, dijelu utvrde nekadašnjeg podgorskoga grada Turnja. Ostaci graðevine na 220 metara iznad sela Draga slabo su očuvani, mada i danas imaju veliku povijesnu vrijednost.
Zato je u blizini kamenolom, a on odlično radi jer je u tih pola sata koliko smo bili pokraj starog grada kraj nas prošišalo desetak kamiona.
Obrisi skrbi za ljepotu prirode mogu se vidjeti pokraj potoka Draga. Ureðene su dvije vodenice, postavljeno je nekoliko klupa, uglavnom prizor vrijedan zaustavljanja. No, moda bi netko trebao napomenuti da se stajski gnoj ne bi trebao odlagati pokraj mjesta predviðenog za idilični odmor.
Ako bi Sveta Jana jednog dana tek mogla postati muzej na otvorenom, a ne samo povremeni dom vikendašima, Plešivica je krenula drugim putem. Susjedno brdo odavno je postalo sinonim za dobra vina: Plešivička vinska cesta na razini je istarskih, dakle na samom vrhu hrvatske ponude. Od oko trideset vinara koji tamo imaju vinograde, kleti, kušaonice i restorane, nekoliko je vrhunskih.
Velimir Korak trenutačno je jedan od najboljih vinara u dravi. Franjo Gregorić je takoðer u samom vrhu, a na samom ulazu u Plešivicu vina radi i Zvonimir Tomac. Većina tamošnjih vinara prima do pedesetak osoba, a gostima će, osim vina, ponuditi i domaće gastro specijalitete.
Ta vinska cesta sinonim je uspjeha, a iza nje je mnogo truda. Tamošnji vinari nisu kretali od nule već iz debelog minusa jer je s plešivičkih vina najprije trebalo skinuti etiketu bučkuriša - etiketu koju su s pravom zaradili u bivšoj Jugoslaviji.
Po definiciji, vinska cesta mora prolaziti kroz prirodno lijep i očuvan okoliš što Plešivica i je. Mora, naravno, prolaziti vinorodnim područjem, a tamošnji su prostori gotovo isključivo prošarani trsovima, te mora imati najmanje pet seljačkih gospodarstava cestovne udaljenosti do deset kilometara.
Plešivica ih ima šest puta više, što je dokaz da postoji način da se ljudi trgnu, samo im treba pokazati pravi put.
U Gorici Svetojanskoj sve se vrti oko crkve Svete Ane. Mjesto s oko 120 stanovnika oivi tek u vrijeme proštenja i slavlja, ostatak godine provodi u prihvaćenom ritmu - ritmu koji se valjda ne mijenja posljednjih stotinjak godina.
Svetojanski kraj ima 18 naselja s oko 1300 stanovnika, najviše stanovnika, 350, ima Draga Svetojanska, Ivančići imaju u tim razmjerima takoðer respektabilnih 250 stanovnika, a na začelju je naselje Paljugi s petnćstak itelja.
Jedan od sadraja koji bi trebalo oivjeti i kvalitetnije prezentirati nalazi se u naselju Draga. Stari grad Turanj zarastao je u korov i visoku travu. Dok smo se lani nekako i uspjeli probiti do njega, sada nismo pronašli ni put. Riječ je o ostatku tornja, dijelu utvrde nekadašnjeg podgorskoga grada Turnja. Ostaci graðevine na 220 metara iznad sela Draga slabo su očuvani, mada i danas imaju veliku povijesnu vrijednost.
Zato je u blizini kamenolom, a on odlično radi jer je u tih pola sata koliko smo bili pokraj starog grada kraj nas prošišalo desetak kamiona.
Obrisi skrbi za ljepotu prirode mogu se vidjeti pokraj potoka Draga. Ureðene su dvije vodenice, postavljeno je nekoliko klupa, uglavnom prizor vrijedan zaustavljanja. No, moda bi netko trebao napomenuti da se stajski gnoj ne bi trebao odlagati pokraj mjesta predviðenog za idilični odmor.
Ako bi Sveta Jana jednog dana tek mogla postati muzej na otvorenom, a ne samo povremeni dom vikendašima, Plešivica je krenula drugim putem. Susjedno brdo odavno je postalo sinonim za dobra vina: Plešivička vinska cesta na razini je istarskih, dakle na samom vrhu hrvatske ponude. Od oko trideset vinara koji tamo imaju vinograde, kleti, kušaonice i restorane, nekoliko je vrhunskih.
Velimir Korak trenutačno je jedan od najboljih vinara u dravi. Franjo Gregorić je takoðer u samom vrhu, a na samom ulazu u Plešivicu vina radi i Zvonimir Tomac. Većina tamošnjih vinara prima do pedesetak osoba, a gostima će, osim vina, ponuditi i domaće gastro specijalitete.
Ta vinska cesta sinonim je uspjeha, a iza nje je mnogo truda. Tamošnji vinari nisu kretali od nule već iz debelog minusa jer je s plešivičkih vina najprije trebalo skinuti etiketu bučkuriša - etiketu koju su s pravom zaradili u bivšoj Jugoslaviji.
Po definiciji, vinska cesta mora prolaziti kroz prirodno lijep i očuvan okoliš što Plešivica i je. Mora, naravno, prolaziti vinorodnim područjem, a tamošnji su prostori gotovo isključivo prošarani trsovima, te mora imati najmanje pet seljačkih gospodarstava cestovne udaljenosti do deset kilometara.
Plešivica ih ima šest puta više, što je dokaz da postoji način da se ljudi trgnu, samo im treba pokazati pravi put.
Vjesnik.hr