Pad potranje vina pritiće proizvodnju
Pad potranje zbog
sve većeg straha potrošača za vlastito zdravlje te uništavanje
vinograda, bilo namjerno ili zbog prirodnih katastrofa, izazivaju pad
globalne proizvodnje vina i dovode tu industriju u opasnost, upozorila
je Meðunarodna organizacija za vino i vinovu lozu (OIV), vodeće tijelo
te industrije. Prema podacima OIV-a, u 2007. proizvedeno je 266,7
milijuna hektolitara vina, što je 6,9 posto manje nego u godini prije,
dok je potrošnja ostala otprilike nepromijenjena, na 240,6 milijuna
hektolitara.
Snaan pad u Europi
U 2007. za proizvodnju vina upotrijebljeno je 7,899 milijuna hektara obradivih površina, manje nego (7,908 milijuna hektara) godinu dana ranije. Najsnaniji je pad proizvodnje zabiljeen u Europi, gdje Europska komisija poziva na izmjenu reima u sektoru vina, uključujući novčane poticaje za proizvoðače da smanje broj trsova kako bi se napokon izišlo na kraj s golemim viškovima u proizvodnji vina.
Pet vodećih europskih izvoznika - Njemačka, Francuska, Italija, Portugal i Španjolska - zabiljeilo je pad udjela u svjetskoj trgovini na 61,8 posto u 2007. godini, s prosječnih 78,8 posto krajem osamdesetih.
Pad potrošnje moglo bi izazvati konkretne probleme za proizvoðače u zemljama gdje proizvodnju tradicionalno potiče domaća potranja, poput Italije, upozorio je glavni tajnik OIV-a Federico Castellucci na konferenciji za novinare.
Novi proizvoðači
U 2007. udjel proizvoðača iz june hemisfere - Argentine, čilea, Junoafričke Republike, Australije i Novog Zelanda - u globalnom trgovanju vinima porastao je na 28 posto, sa 3,1 posto u razdoblju od 1986. do 1990. godine.
- Pozdravljamo sve nove zemlje proizvoðače, ali su nam posebno potrebne nove zemlje potrošači, kazao je Castellucci.
Prema njegovim riječima, jedna od zemalja koja se polako razvija u svjetsku vinsku silu je Brazil. Kina i Indija takoðer rade na razvoju svojih industrija vina, no Castellucci je kazao da zbog rasta lokalne potranje, ni jedna od te dvije zemlje neće u bliskoj budućnosti postati značajniji izvoznik.
U 2007. za proizvodnju vina upotrijebljeno je 7,899 milijuna hektara obradivih površina, manje nego (7,908 milijuna hektara) godinu dana ranije. Najsnaniji je pad proizvodnje zabiljeen u Europi, gdje Europska komisija poziva na izmjenu reima u sektoru vina, uključujući novčane poticaje za proizvoðače da smanje broj trsova kako bi se napokon izišlo na kraj s golemim viškovima u proizvodnji vina.
Pet vodećih europskih izvoznika - Njemačka, Francuska, Italija, Portugal i Španjolska - zabiljeilo je pad udjela u svjetskoj trgovini na 61,8 posto u 2007. godini, s prosječnih 78,8 posto krajem osamdesetih.
Pad potrošnje moglo bi izazvati konkretne probleme za proizvoðače u zemljama gdje proizvodnju tradicionalno potiče domaća potranja, poput Italije, upozorio je glavni tajnik OIV-a Federico Castellucci na konferenciji za novinare.
Novi proizvoðači
U 2007. udjel proizvoðača iz june hemisfere - Argentine, čilea, Junoafričke Republike, Australije i Novog Zelanda - u globalnom trgovanju vinima porastao je na 28 posto, sa 3,1 posto u razdoblju od 1986. do 1990. godine.
- Pozdravljamo sve nove zemlje proizvoðače, ali su nam posebno potrebne nove zemlje potrošači, kazao je Castellucci.
Prema njegovim riječima, jedna od zemalja koja se polako razvija u svjetsku vinsku silu je Brazil. Kina i Indija takoðer rade na razvoju svojih industrija vina, no Castellucci je kazao da zbog rasta lokalne potranje, ni jedna od te dvije zemlje neće u bliskoj budućnosti postati značajniji izvoznik.
www.glas-slavonija.hr