Stočari: bez povećanja smo ponovo na gubitku
ZAGREB - Zajednica
udruga proizvoðača mlijeka Hrvatske ne namjerava odustati od zahtjeva
da se nastave pregovori o povećanju otkupne cijene mlijeka nakon što u
oujku istekne tromjesečna uredba o rastu cijene za deset posto, rekao
nam predsjednik te udruge Josip Bistrović. Iako je otkupna
cijena povećana od 1. prosinca prošle godine, pojedine mljekare odmah
su snizile tvorničke premije, a prve isplatne liste pokazuju da na
kraju povećanje od deset posto ne ide na ruku proizvoðačima niti
ublaava loše stanje, dodao je Bistrović.
- Osjećamo se
prozvanima zato što uopće traimo povećanje otkupne cijene, no drava
mora čuti i nas i znati kako ni mi više nemamo prostora da mijenjamo
svoje kalulacije, kao što to za sebe tvrde trgovci i prehrambena
industrija.
Ulazni troškovi
Naime, cijena stočne hrane početkom godine povećana je već 20 posto, mineralno gnojivo bit će povećano i do 30 posto, stie proljetna sjetva, a novca nema. Moramo sjesti za stol i vidjeti točnu računicu pa neka nam Vlada ponudi mjere koje neće dovesti do masovnog odustajanja od proizvodnje mlijeka, koja se tek počela oporavljati posljednjih godina, kae Bistrović.
Zajednica će početkom veljače postati punopravni član Europskog udruenja proizvoðača mlijeka, a uz njihovu pomoć dobit ćemo točnu kalkulaciju ulaznih troškova te način formiranja otkupna cijena. Nakon toga moći ćemo argumentirano raspravljati plaćaju li naše mljekare najskuplje mlijeko u Europi kao što tvrde, zaključuje Bistrović.
Iako je Vlada s prehrambenom industrijom dogovorila da se neće povećati cijene kruha do iduće etve, naznake manje zasijanih površina pod pšenicom, kao i velike cijene na svjetskom trištu, mogle bi postati problem tijekom ljeta. Kako najavljuju iz pojedinih udruga proizvoðača ratarskih kultura, njihovi bi zahtjevi ove godine mogli biti mnogo veći, odnosno mogli bi za pšenicu traiti i do 1,5 kuna za kilogram.
Odricanje od profita
Davorin Hrsto, direktor itozajednice, tvrdi da se ekstremna situacija ipak neće dogoditi. Mlinsko-pekarska industrija ima zalihe za sada, a ako cijena pšenice do ljeta i bude rasla, spremna se odreći dijela profita kako ne bi došlo do korekcije cijena.
Europska Unija povećala je površine pod pšenicom za 15 posto, na snazi su zabrane izvoza, a očekuje se manji pritisak s kineskog trišta.
Ulazni troškovi
Naime, cijena stočne hrane početkom godine povećana je već 20 posto, mineralno gnojivo bit će povećano i do 30 posto, stie proljetna sjetva, a novca nema. Moramo sjesti za stol i vidjeti točnu računicu pa neka nam Vlada ponudi mjere koje neće dovesti do masovnog odustajanja od proizvodnje mlijeka, koja se tek počela oporavljati posljednjih godina, kae Bistrović.
Zajednica će početkom veljače postati punopravni član Europskog udruenja proizvoðača mlijeka, a uz njihovu pomoć dobit ćemo točnu kalkulaciju ulaznih troškova te način formiranja otkupna cijena. Nakon toga moći ćemo argumentirano raspravljati plaćaju li naše mljekare najskuplje mlijeko u Europi kao što tvrde, zaključuje Bistrović.
Iako je Vlada s prehrambenom industrijom dogovorila da se neće povećati cijene kruha do iduće etve, naznake manje zasijanih površina pod pšenicom, kao i velike cijene na svjetskom trištu, mogle bi postati problem tijekom ljeta. Kako najavljuju iz pojedinih udruga proizvoðača ratarskih kultura, njihovi bi zahtjevi ove godine mogli biti mnogo veći, odnosno mogli bi za pšenicu traiti i do 1,5 kuna za kilogram.
Odricanje od profita
Davorin Hrsto, direktor itozajednice, tvrdi da se ekstremna situacija ipak neće dogoditi. Mlinsko-pekarska industrija ima zalihe za sada, a ako cijena pšenice do ljeta i bude rasla, spremna se odreći dijela profita kako ne bi došlo do korekcije cijena.
Europska Unija povećala je površine pod pšenicom za 15 posto, na snazi su zabrane izvoza, a očekuje se manji pritisak s kineskog trišta.
www.jutarnji.hr