verceri i uvoznici odreðuju prenisku cijenu svinjetine
BABINA GREDA -
Situacija u koju su u posljednjih godinu i pol dana dovedeni uzgajivači
svinja postala je neizdriva. Svinje više nemamo kome prodati,
tovljenici prelaze kilau, a i onu mizeriju koju uspijemo prodati ne
moemo naplatiti. Vrijeme svinjokolja je pred vratima i još se nikada
nije dogodilo da seljaci ne znaju kome će prodati svinje. Evo, u našoj
je ulici na svakoj drugoj kući istaknuta ploča s natpisom - prodajem
bravce! Ali nitko više za njih ne pokazuje interes, iako je cijena
drastično pala.
Dolaze nam
Dalmatinci i ucjenjuju nas svojim posebnim prohtjevima. ele svinje po
njihovoj mjeri i najalosnije je to što nam sada oni odreðuju cijenu po
kojoj će otkupiti naše svinje - upozorava Ivan Iljazović iz Babine
Grede koji se, nakon što je ostao bez posla u upanjskom "Ðuri
Ðakoviću", orijentirao na poljoprivredu i sa suprugom Marijom počeo
voditi obiteljsko gospodarstvo. Trenutačno u tovu imaju 50 svinja i oko
150 prašćića, a zbog zabrinjavajuće situacije i nemogućnosti nalaenja
trišta za njihov plasman već su uštrojili desetak krmača. "Nikada nam
nije bilo tee. Kupce više ne moemo pronaći. alosno je to što smo u
sustavu PDV-a, a prisiljeni smo tovljenike prodavati na crno švercerima
koji nam ne ele izdati nikakve račune. Stjerani smo u kut! Ako ne
prodamo svinje, one nam ostadoše i prelaze kilau i tek ih se tada više
nećemo moći riješiti, a ako ih prodamo na crno, bit ćemo kanjeni.
čovjek jednostavno ne moe biti pametan", dodaje gospoða Marija koja
priznaje da više ni sama ne zna što napraviti. "Razmišljamo o tome da
se prestanemo baviti ovim poslom koji nam ne donosi nikakvu zaradu i da
ivimo od socijalne pomoći jer drugog izlaza nemamo. Samo da se nismo
kreditno zaduili i da nemamo tu obvezu, sutra bih se prestala baviti
ovim poslom", priznaje domaćica dodajući kako je posebno alosno to što
seljaci uvijek izvuku najdeblji kraj kada za ministra poljoprivrede
imaju Slavonca.
Prasetina jeftinija nego ikad zbog masovnog uvoza
Posebna priča su, ističu suprunici, prasci, koji pogotovo ne mogu pronaći put do kupca. "Nikada se još nije dogodilo da su prasci jeftiniji od tovljenika. Na posljednjem sajmu u Babinoj Gredi prodavali su se od osam kuna za kilogram dok je cijena tovljenika bila dvije kune viša. Iako je stočni sajam doslovce bio preplavljen prascima, nije ih se prodalo ni desetak. Ljudi će ih uskoro biti prisiljeni poklanjati jer im se bolje isplati riješiti ih se nego toviti s obzirom na cijenu kukuruza koja je dosegnula čak 200 kuna za metar ", upozorava poznati babogredski svinjogojac koji ističe kako je sve to posljedica masovnog uvoza mesa u Hrvatsku, što drava još stimulira. Meso je roba kojom trgovci najviše privlače kupce pa ga na akcijama prodaju ispod proizvoðačke cijene, a gubitak koji tako nastaje nadoknaðuju na drugim proizvodima. "Zbog toga naše domaće prasce više nitko i ne gleda kada prasetinu mogu kupovati po vrlo niskim cijenama u trgovačkim centrima. I umjesto da drava stimulira i štiti domaće proizvoðače kao što to čine, primjerice, u Nizozemskoj, gdje mi ivi brat, kod nas sve ide upravo po našim leðima. I moemo biti sretni što je ovo izborna godina pa smo dobili poticaje, inače bismo i na njih, kao i dosadašnjih godina, mogli zaboraviti", ustvrdili su suprunici Iljazović.
Prasetina jeftinija nego ikad zbog masovnog uvoza
Posebna priča su, ističu suprunici, prasci, koji pogotovo ne mogu pronaći put do kupca. "Nikada se još nije dogodilo da su prasci jeftiniji od tovljenika. Na posljednjem sajmu u Babinoj Gredi prodavali su se od osam kuna za kilogram dok je cijena tovljenika bila dvije kune viša. Iako je stočni sajam doslovce bio preplavljen prascima, nije ih se prodalo ni desetak. Ljudi će ih uskoro biti prisiljeni poklanjati jer im se bolje isplati riješiti ih se nego toviti s obzirom na cijenu kukuruza koja je dosegnula čak 200 kuna za metar ", upozorava poznati babogredski svinjogojac koji ističe kako je sve to posljedica masovnog uvoza mesa u Hrvatsku, što drava još stimulira. Meso je roba kojom trgovci najviše privlače kupce pa ga na akcijama prodaju ispod proizvoðačke cijene, a gubitak koji tako nastaje nadoknaðuju na drugim proizvodima. "Zbog toga naše domaće prasce više nitko i ne gleda kada prasetinu mogu kupovati po vrlo niskim cijenama u trgovačkim centrima. I umjesto da drava stimulira i štiti domaće proizvoðače kao što to čine, primjerice, u Nizozemskoj, gdje mi ivi brat, kod nas sve ide upravo po našim leðima. I moemo biti sretni što je ovo izborna godina pa smo dobili poticaje, inače bismo i na njih, kao i dosadašnjih godina, mogli zaboraviti", ustvrdili su suprunici Iljazović.
www.glas-slavonije.hr