Valpovački kulen najbolji u Slavoniji
Na gospodarstvu imamo oko 500 svinja, a naš kulen se prodaje u cijeloj Hrvatskoj te u Njemačkoj i Švicarskoj, kae Katica Gazdić, čiji je suprug Josip takoðer osvojio zlatnu medalju. Kulen Katice Gazdić iz Valpova dobio je najviše bodova (98) na ovogodišnjem, sedmom po redu ocjenjivanju kvalitete slavonskog kulena u organizaciji HGK upanijske komore Osijek, što je gospoði Gazdić donijelo i zlatnu medalju. - Moram priznati da sam iznimno ponosna i sretna zbog pobjede, a što se tiče same proizvodnje, tu nema nikakvih tajni. Bitna je stručnost i iskustvo koje se stječe godinama, a ja ih imam već 20 kada je u pitanju svinjogojstvo i proizvodnja prehrambenih proizvoda. Trenutno na obiteljskom gospodarstvu imamo oko 500 svinja, a naš kulen se prodaje u cijeloj Hrvatskoj te u Njemačkoj i Švicarskoj - rekla je Gazdić, čiji je suprug Josip s dobivenih 92 boda takoðer osvojio zlatnu medalju. Osim njih, istim odličjem, koje se dodjeljuje svim proizvoðačima kulena koji dobiju ocjenu iznad 90, okitili su se tvrtka Ravlić UTD, zatim Ivica Barić iz Narda te eljko Švajhofer iz Belišća.
Srebrne medalje dobilo je 19 proizvoðača, brončane njih 13, dok je preostalih 18 dobilo diplome. Inače, na ovogodišnju manifestaciju prijavilo se 17 proizvoðača manje negoli prošle godine, a predsjednik Ocjenjivačkog suda prof. dr. Antun Petričević uputio je zamjerku dijelu njih koji još uvijek kulenove omataju na neprimjeren i neprikladan način - u enske najlon čarape.- To neki još uvijek čine, a to je apsolutno neprihvatljivo, kao i omoti poput gumenih mreica od kojih kulen poprimi miris tijekom sušenja.
Takoðer se redovno ponavljaju greške po pitanju dodataka, pa moram još jednom ponoviti da kulen treba imati samo tri osnovna dodatka - sol, papriku i bijeli luk - istaknuo je prof. Petričević.Ernest Nad iz upanijske komore i tajnik Ocjenjivačkog suda istaknuo je da je cilj ove manifestacije gradnja slavonskog kulena kao hrvatskog brenda. -Kulen mora postati trišni brend za zahtjevno trište Europske Unije i izvozni proizvod koji bi trebao asocirati na područje Slavonije. U tijeku je i zaštita tog autohtonog proizvoda, a kao problem se pojavljuje to što nema kontinuirane opskrbe trišta kulenom. Stoga bi proizvoðači trebali poraditi na nabavi nove opreme kako bi se kulen mogao proizvoditi tijekom cijele godine, a ne samo u zimskim mjesecima - rekao je Nad.
Takoðer se redovno ponavljaju greške po pitanju dodataka, pa moram još jednom ponoviti da kulen treba imati samo tri osnovna dodatka - sol, papriku i bijeli luk - istaknuo je prof. Petričević.Ernest Nad iz upanijske komore i tajnik Ocjenjivačkog suda istaknuo je da je cilj ove manifestacije gradnja slavonskog kulena kao hrvatskog brenda. -Kulen mora postati trišni brend za zahtjevno trište Europske Unije i izvozni proizvod koji bi trebao asocirati na područje Slavonije. U tijeku je i zaštita tog autohtonog proizvoda, a kao problem se pojavljuje to što nema kontinuirane opskrbe trišta kulenom. Stoga bi proizvoðači trebali poraditi na nabavi nove opreme kako bi se kulen mogao proizvoditi tijekom cijele godine, a ne samo u zimskim mjesecima - rekao je Nad.
www.jutarnji.hr