Pšenoraž - mala ulaganja, veliki prinosi

PODRAVSKE SESVETE - Obitelj Rep iz Podravskih Sesveta kod Ðurðevca vidi svoju gospodarsku budućnost isključivo u poljoprivredi. Uzgajaju 50-ak rasplodnih krmača, a prasad nastavljaju toviti za tržište. Kako bi u svinjogojstvu postigli najpovoljnije financijske rezultate, Repovi traže niža ulaganja za najvišu kvalitetu svinja. Svojih 40 hektara poljoprivrednih površina ove su godine jednako raspodijelili na uzgoj pšenoraži, ili kako ovdje nazivaju žitaricu tritikal, i kukuruza. - S obzirom na zemljište, visinu ulaganja i male zahtjeve uzgoja, odlučio sam se za sjetvu ozime pšenoraži jer je s 15 posto proteina izvrsna komponenta u tovljenju svinja. Drugi je razlog da pšenoraž podnosi svaku vrstu zemljišta, pa i ova koja su malo više kisela. Sada sam više nego zadovoljan jer pšenoraž izvrsno izgleda, a zahtijeva minimalne agrotehničke mjere u proizvodnji - kaže Josip Rep.

S procjenom se slaže i mr. Antun Grudić, koji je izračunao da na jednom kvadratnom metru ima u prosjeku 550 biljaka s produkcijom oko 1,2 grama što na kraju izlazi 6,5 tona po hektaru. Žetvu će obaviti u vrijeme kada se zrno dobro osuši jer nema sušaru za koju kaže da mu do sada i nije bila potrebna. Koliko će dobiti državnih poticaja za ovu kulturu, još mu nije poznato.

Na kapaljku

Najveći problem poljoprivrednika u Podravskim Sesvetama, pa tako i Repovih, je nedostatak poljoprivrednog zemljišta. Josip kaže da imaju 60 jutara razbacanih po cijelom području, a to nije ono što im treba.

Najviše obradivog zemljišta nalazi se u predjelu Ištvanov dol izmeðu Podravskih Sesveta i državne šume kod Mekiša, gdje su brojna i druga mala zemljišta koje vlasnici ne žele prodati a kada se i odluče na to cijene su daleko više od tržišne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

- Kupujem i male parcele premda to izgleda kao da kupujem na kapaljku. Kada je parcela uz moje zemljište vlasnik traži veću cijenu od uobičajene jer zna da sam jako zainteresiran za kupnju i time me pomalo ucjenjuje - kaže Josip.

Kupuje sve što može kupiti, ne gledajući na kvalitetu, jer svako se tlo može dobro iskoristiti uz dobru primjenu obrade. Za sada nema neki plan koliko će toga zemljišta na kraju biti, no cilj mu je da ovakvom kupnjom-prodajom ili zamjenom doðe do što većih površina u jednoj cjelini.

www.vecernji.hr