Bum ovčarstva i buteljiranog vina
SUPETAR - Od vremena trojanskih ratova, preko vremena u kojem je Vladimir Nazor napisao »Pastira Lodu«, do danas, ivot Bračana isprepleten je stočarstvom i vinogradarstvom kao najvanijim gospodarskim granama. Brač se stočarstva, unatoč turističkom uzletu, nikad nije odrekao, a danas ima čak 30.000 ovaca, što je najviše u posljednjih 100 godina. Ponosni na svoju autohtonu vrstu - ovcu pramenku, koja je opstala na tlu neizdašnom vodom i hranom - Bračani su je odlučili zaštititi. Kako doznajemo, upravo traje postupak za njezinu zaštitu. Od škrtog tla Bračani su stoljećima otkidali svaki grumen zemlje kako bi u njega zasadili vinovu lozu. Brač je 1900. godine imao čak 24.000 stanovnika, te je proizvodio po 900 vagona maslinova ulja i vina. Osamdesetak godina kasnije broj stanovnika se prepolovio, a proizvodnja drastično opala. Danas 15.000 Bračana proizvode 80 vagona ulja i 100 vagona vina.Posljednjih desetak godina, sir i vino su revalorizirani na otoku, a mnoga domaćinstva su obnovila svoja poljoprivredno-stočarska dobra i okrenula se proizvodnji autohtonih proizvoda, uglavnom zbog njihova dobra plasmana kroz turizam. Bračanke danas ne mogu napraviti dovoljno kozjeg sira i škute, u kojima je dvostruko veća koncentracija kalcija nego, na primjer, u kravljem siru, koliko bi ih zainteresirani od njih otkupili. Posljednjih petnćstak godina otočani su i u vinogradarstvu napravili velik iskorak.
»U doba austrijske vladavine Brač je bio najveći izvoznik vina na Sredozemlju. To bi trebao biti poticaj i podsjetnik na činjenicu da imamo mogućnosti i prostora za mnogo bolje, jer se danas na otoku proizvodi samo 10 posto tadašnje količine vina. Do prije desetak godina na Braču je postojala samo opća imenica - vino, a ono se pilo iz mula, a ne iz vinskih čaša. Sada je trenutak da krenemo dalje. Primorski dio Hrvatske moe se podičiti svjetski vrijednim sortama vinove loze«, kae Frane Matulić, vlasnik konobe Crkveno - Dol, koji je, uz Poljoprivrednu zadrugu Bol i podrum Hrvoja Bakovića, jedini mali proizvoðač vina na cijelom otoku.
Matulić ističe da se od proizvodnje vina ne moe ivjeti ako se proizvodi manje od 70.000 butelja, zbog čega manji proizvoðači svoje mjesto pronalaze pod okriljem poljoprivredne zadruge. Uz plavac, kao krunsku sortu, Bračani imaju i pošip, koji su nedavno zaštitili, a kojeg na tom otoku nije bilo do prije 15 godina.
Irena Dragičević, Vjesnik.hr