Istarski vinari predstavili se zagrebačkom tritu
Degustacijama vina, maslinovih ulja, sira, maslina i pršuta jučer su najbolji istarski vinari i maslinari u zagrebačkoj vinoteci Bornstein najavili Dan otvorenih podruma koji će biti odran u nedjelju u Istri. Tradicija je to koju su istarski vinari preuzeli od kolega iz talijanske regije Toscane gdje su od 1994. godine vinari omogućili široj publici pristupe u svoje podrume i degustacije vina. četiri godine poslije ova se praksa proširila diljem svijeta u krajevima gdje se od groða proizvodi vino, a istarski ju vinari njeguju posljednjih osam godina. Ovaj dogaðaj tradicionalno najavljuju u Zagrebu, i to nakon svoga sajma vina Vinistra. Ovjenčani nagradama, u hrvatsku metropolu potom na degustaciju donose najbolje što imaju, a priključuju im se maslinari sa svojim ekstra djevičanskim maslinovim uljima. Brojne posjetitelje kroz degustaciju vode sami vinari i maslinari, a kušanje završava istekom zaliha. Zagrebačko okupljanje četrdesetak vinara i desetak uljara, organizirala je TZ Istarske upanije i IstrainfoZagreb.Govoreći o vanosti vinarstva za Istru i njegove kombinacije s turizmom, Tomislav Popović, direktor istarskog TZ-a, kazao je kako je u istarskom vinarstvu sve više "nekih novih klinaca" kojima su put prije desetak godina počeli utirati danas glasoviti vinari poput Ivice Matoševića i drugih. "Budući da smo mala zemlja, jedina šansa za profiliranje na stranim trištima je stvaranje vrhunskog proizvoda. Jednostavno nemamo izbora - ne moemo si dopustiti prosjek jer tada nećemo biti konkurentni. Ulaemo u kvalitetu o čemu svjedoči i markica IQ (Istrian Quality) koja je lani prvi put prezentirana, a nose ju 23 vina iz prošlogodišnje berbe, riječ je o svjeoj malvaziji.
Ovu je markicu lani dobilo dvadeset proizvoðača za 230.000 boca, a ove godine će biti dodijeljena za 23 proizvoðača, odnosno nosit će ju 320.000 boca što govori da rastemo i u tom pogledu", kae Ivica Matošević i dodaje kako je stotinu istarskih vinara okupljenih u Udruzi kojom predsjeda fokusirano na iskorištavanje postojećih resursa na najbolji mogući način uz ciljane analize što im je autohtono najkvalitetnije kako bi mogli dobiti jedinstven i vrhunski proizvod. Ističe kako se proizvoðači vina zato baziraju na autohtonu tipičnu sortu malvaziju jer, kako kae, za vrhunsko vino potrebno je i vrhunsko groðe. Uz to, napominje, kako im za planove nisu potrebni veliki podrumi, već puno malih. Vinarstvo cvate u Istri, raste broj proizvoðača vina, a usporedo s tim i vinski turizam. Osim po vinima vrhunske kakvoće, ondašnji su vinari poznati i po kolegijalnim umjesto natjecateljskim odnosima za razliku od drugih krajeva Hrvatske. Procjenjuje se kako je u Istri vinorodnih vinograda na oko 5000 hektara, no podosta te zemlje neriješenog je vlasničkog statusa.
Velik je to problem istarskih vinara jer neki obraðuju i iskorištavaju vinograde i po 11 godina u iščekivanju prilike za otkup, a drava im u meðuvremenu ne daje ni mogućnost koncesije. Vinari upozoravaju kako je problem zemljišta njihova velika kočnica o kojoj bi drava čim prije trebala povesti računa. Tim više jer vina donose najviše novca dravnom proračunu u odnosu na druge poljoprivredne proizvode. Uz problem otkupa zemlje, činjenica je i da je dravno zemljište pogodno za uzgoj vinove loze u Istri i po stotinu puta skuplje u odnosu na, primjerice, Slavoniju.
Ovu je markicu lani dobilo dvadeset proizvoðača za 230.000 boca, a ove godine će biti dodijeljena za 23 proizvoðača, odnosno nosit će ju 320.000 boca što govori da rastemo i u tom pogledu", kae Ivica Matošević i dodaje kako je stotinu istarskih vinara okupljenih u Udruzi kojom predsjeda fokusirano na iskorištavanje postojećih resursa na najbolji mogući način uz ciljane analize što im je autohtono najkvalitetnije kako bi mogli dobiti jedinstven i vrhunski proizvod. Ističe kako se proizvoðači vina zato baziraju na autohtonu tipičnu sortu malvaziju jer, kako kae, za vrhunsko vino potrebno je i vrhunsko groðe. Uz to, napominje, kako im za planove nisu potrebni veliki podrumi, već puno malih. Vinarstvo cvate u Istri, raste broj proizvoðača vina, a usporedo s tim i vinski turizam. Osim po vinima vrhunske kakvoće, ondašnji su vinari poznati i po kolegijalnim umjesto natjecateljskim odnosima za razliku od drugih krajeva Hrvatske. Procjenjuje se kako je u Istri vinorodnih vinograda na oko 5000 hektara, no podosta te zemlje neriješenog je vlasničkog statusa.
Velik je to problem istarskih vinara jer neki obraðuju i iskorištavaju vinograde i po 11 godina u iščekivanju prilike za otkup, a drava im u meðuvremenu ne daje ni mogućnost koncesije. Vinari upozoravaju kako je problem zemljišta njihova velika kočnica o kojoj bi drava čim prije trebala povesti računa. Tim više jer vina donose najviše novca dravnom proračunu u odnosu na druge poljoprivredne proizvode. Uz problem otkupa zemlje, činjenica je i da je dravno zemljište pogodno za uzgoj vinove loze u Istri i po stotinu puta skuplje u odnosu na, primjerice, Slavoniju.
Eleonora Dukovac, Poslovni.hr