Kvalitetnije mlijeko i meso

Prema izvješću Hrvatskog stočarskog centra, u prošloj godini povećana je i količina i kvaliteta mlijeka i mesa. U prošloj godini obraðeno je i više od 92.000 zahtjeva za potporama za gotovo 2,4 milijuna grla stoke i oko 600 milijuna litara mlijeka te nešto manje od dva milijuna kilograma meda. Više od 60 posto mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj visoke je kvalitete, pokazuju podaci o proizvodnji koje je u svojem Godišnjem izvješću objavio Hrvatski stočarski savez. Dobre rezultate prati i povećanje kvalitete mesa, posebice svinjskog. Klaonice su zabilježile veći broj zaklanih goveda za 36 posto, a veća je i količina ocijenjenih svinjskih trupova. Zadovoljni mogu biti i ovčari i kozari jer je u prošloj godini pet pasmina službeno priznato, te je osiguran temelj za njihovo očuvanje. U prošloj godini obraðeno je i više od 92.000 zahtjeva za potporama za gotovo 2,4 milijuna grla stoke i oko 600 milijuna litara mlijeka te nešto manje od dva milijuna kilograma meda. Ukupno je dodijeljeno poticaja u visini od 939,7 milijuna kuna.

Sve više velikih farmi

U Hrvatskoj se relativno malo stanovništva bavi stočarstvom, no stručna kontrola stočarstva neprestano se povećava. Stočarstvom se i dalje uglavnom bave nespecijalizirana gospodarstva koja imaju vrlo mala stada, uzgajivači su starije dobi, često su nedovoljno obrazovani, posebice kad je riječ o menadžmentu i plasmanu svojeg proizvoda. Takva gospodarstva, u većini slučajeva, nemaju perspektive za rast jer njihovi vlasnici nisu u mogućnosti okrupniti svoje posjede, a zadrugarstvo ili udruživanje, zbog iskustava u socijalizmu, još ne nailaze na plodno tlo. No sve je veći broj mladih koji se odlučuju na specijalizaciju svoje proizvodnje, okreću se tržištu, imaju najmanje srednje poljoprivredno obrazovanje ili sličnu školu, zainteresirani su za dodatno obrazovanje te žele od djedovine učiniti nešto od čega se može dobro živjeti.
Primjetan je trend povećanja novootvorenih govedarskih farmi sa 50 ili više krava kao i ukupnog broja krava te pojačani interes za sustav proizvodnje teladi u kojem krava othranjuje vlastito tele (tzv. krava-tele sustav).
Najveći broj krava u uzgoju, koje su pod selekcijskim obuhvatom, njih 72,3 posto je simentalske pasmine. Za njom slijede holstein krave kojih je 22,3 posto te smeðe kojih je četiri posto. Ostatak čine krave pasmina hareford, charolais, istarska, podolac, bušu, slavonsko-srijemski podolac i crveno švedsko govedo.
Pod uzgojnim programom simentalske pasmine u prošloj godini nalazilo se 133.818 krava, a njih 65.068 i pod kontrolom mliječnosti. Time je osiguran daljnji rast proizvodnje mlijeka, a kontrolom mladih bikova i kvalitete mesa.
U 2006. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je bilo oko 197.000 rasplodnih svinja, no pod kontrolom proizvodnosti nalazilo se samo njih 27.468. Najveći broj, 66 posto svinja u Hrvatskoj miješanih je pasmina, a slijede švedski landras sa 12,6 posto, veliki jorkšir sa 10,1 posto, te njemački landras sa 7,5 posto. Kad je riječ o domaćim svinjskim pasminama, pod kontrolom Hrvatskog stočarskog centra nalazi se 13 nerasta i 137 krmača turopoljske pasmine te 46 nerasta i 604 krmače crne slavonske pasmine.

Sve više ovaca domaćih pasmina

Od oko 600.000 ovaca koliko se uzgaja u Hrvatskoj, temeljem zahtjeva za ostvarivanje državne novčane potpore za rasplodne ovce i ovnove, u prošloj godini evidentirano je 531.504 grla. Ovčarstvom se lani bavilo 8376 uzgajivača. Valja napomenuti da su u sustavu potpora evidentirani samo uzgajivači koji su imali više od 20 odraslih grla, što je minimalan broj za dobivanje potpore. U pet priobalnih županija - Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji - zabilježeno je više od 60 posto ili 323.656 ovaca. U tim županijama dominiraju i izvorne pasmine - dalmatinska pramenka, creska ovca, krčka ovca, paška ovca i lička pramenka. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, pak, većinu čine ovce inozemnih pasmina, ponajviše njemačka merino ovca.
Uzgojno-selekcijski rad u prošloj se godini provodio nad 31.409 ovaca na 15 različitih pasmina kod 310 uzgajivača. Posebna se pozornost pridaje autohtonim pasminama, a najugroženija vrsta je dubrovačka ruda sa samo 307 grla, te istarska ovca sa 2261 grlom. No sva grla tih dviju ugroženih pasmina obuhvaćene su uzgojnim programom.
Zanimljivo je da je u prošloj godini prvi put broj uzgojno valjanih ovaca hrvatskih izvornih pasmina prevladao u odnosu na broj grla uvezenih, stranih pasmina. To je i logično jer, prema procjenama, oko 80 posto grla svih ovaca u Hrvatskoj pripada nekoj od izvornih domaćih pasmina.
Kozarstvo na istim razinama
Prema procjenama stručnjaka, u Hrvatskoj se uzgaja oko 80.000 koza, a potpore je u prošloj godini primilo 1072 uzgajivača za 52.397 koza. Razlika u broju je, kao i kod ovčara, zbog činjenice da mnogi stočari imaju mala stada pa ne mogu ostvarivati pravo na potpore. U tri dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj, uzgaja se više od polovine koza za koje se dobivaju potpore (27.816 ili 53 posto). Na tom prostoru dominira domaća pasmina - hrvatska šarena koza. U kontinentalnom dijelu Hrvatske više je inozemnih mliječnih pasmina, ponajviše francuske alpine, i to najviše u Meðimurskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Broj koza nije se znatno mijenjao od 2005. godine jer se dio uzgajivača ugasio, no dio je ostvario pravo na potporu budući da je prag za njihovo dobivanje spušten sa 25 na 20 odraslih koza. Inače, uzgojna selekcija u prošloj je godini obuhvaćala 10.975 koza na pet pasmina kod 204 uzgajivača.
Ukupan broj prijavljenih vlasnika i uzgajivača konja u Središnjem registru kopitara Republike Hrvatske, koji vodi Hrvatski stočarski centar, iznosi 4410, a aktivno je njih 2857. U prošloj godini prijavljeno je novih 277 vlasnika i uzgajivača, i to najviše na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Lani je bilo registrirano 11.983 konja, što je 1664 grla više nego u 2005. godini. Najviše raste broj grla izvornih i zaštićenih pasmina koji čine čak 71 posto grla pod selekcijskim obuhvatom. Najviše je grla hrvatskog hladnokrvnjaka (4003 grla), kojeg slijede hrvatski posavac (3513) i lipicanac (1003), dok je značajniji broj - preko stotinu grla - arapa, engleskih punokrvnjaka, holštajna, kasača, ponija i trakenera.
Broj magaraca obuhvaćenih uzgojno selekcijskim radom bilježi lagani porast. Njih je potkraj prošle godine bilo 1197, što je za 92 više nego potkraj 2005. godine. U tijeku je razdvajanje vrsta magaraca (primorsko-dinarski, sjeverno-jadranski i istarski) i revizija stanja uzgoja, te se uskoro očekuje i postavljanje zahtjeva za dobivanje statusa pasmine za svaku od te tri vrste.

Sve veći broj životinja u sustavu

Sukladno Pravilniku o obveznom označavanju i upisu u jedinstveni registar domaćih životinja povećao se broj upisanih životinja. Tijekom prošle godine u Jedinstveni registar goveda upisano je 298.302 goveda, što je povećanje za 3,7 posto u odnosu na 2005. godinu. Istodobno je uvezeno i upisano u registar 96.081 govedo. Za rasplod je uvezeno 10.168, a za tov 85.913 goveda. Najveći uvoz goveda zabilježen je iz Njemačke (46,1 posto), zatim Nizozemske (22,9 posto) i Austrije (21,3 posto).
Tijekom godine iz Registra goveda izbrisano je 257.818 goveda, od kojih je zaklano njih 167.863, prisilnim klanjem 3085, 11.265 goveda su uginula, 74.252 su prodana, 1330 je izvezeno, a 23 su izgubljena. U ovoj godini planira se uvesti farm registar u kojem će se naći svi podaci o pojedinim farmama i životinjama na njima, te će se lako moći pratiti put i kvaliteta stočnog fonda. U njemu će se naći i osnovni podaci o posjedniku i lokaciji farme. Izgradit će se funkcionalni informacijski sustav kao podrška jedinstvenom sustavu označavanja te tako olakšati praćenje prometa stoke i suzbijanje zaraznih bolesti.
Trebao bi se početi provoditi i jedinstveni sustav označavanja svinja te koza i ovaca.
U pripremi je i izrada jedinstvenog informacijskog sustava za pčelare koju bi Hrvatski stočarski centar radio s Hrvatskim pčelarskim savezom. U njemu bi se našli podaci o pčelarima, pčelinjim zajednicama kao i registar pčelinjih pašnjaka.

Lani za poticaje 939,7 milijuna kuna

U 2006. godini ukupno je za poticanje stočarske proizvodnje iz državnog proračuna utrošeno 939,7 milijuna kuna. Najveći dio sredstava bio je utrošen za konvencionalnu proizvodnju - 919,3 milijuna, dok je za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina izdvojeno 19,8 milijuna, a za ekološku proizvodnju 594.000 kuna. Hrvatski stočarski centar prihvatio je 92.542 zahtjeva za te potpore.
Najveći dio poticaja usmjeren je na proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Za proizvodnju kravljeg mlijeka izdvojeno je 484,6 milijuna kuna, za ovčje mlijeko četiri milijuna, a za kozje pet milijuna kuna. U govedarstvu se na poticaje utrošilo 268,3 milijuna kuna, a u svinjogojstvu 77,4 milijuna kuna. Za ovčarstvo se izdvojilo 56,8 milijuna, a kozarstvo 6,5 milijuna. U konjogojstvo se kroz poticaje uložilo 14 milijuna kuna, od čega najveći dio za uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina - gotovo 12 milijuna kuna. Poticaji za pčelinje zajednice i proizvodnju meda u prošloj godini iznosili su 17,1 milijun kuna, peradari su dobili 3,8 milijuna, a uzgajivači kunića dva milijuna kuna.

Mlijeko znatno kvalitetnije

U Hrvatskoj je posljednjih godina učinjen značajan iskorak u poboljšanju kvalitete mlijeka, pa je tako u 2006. godini više od 60 posto mlijeka europske kvalitete, odnosno ekstra i prve klase, za razliku od dvije godine ranije kada je taj postotak iznosio samo 22 posto.
Hrvatsko stočarstvo se nalazi u razdoblju promjena, nizom poticajnih mjera nastoji se osigurati veća konkurentnost te djelatnosti te osigurati povoljniji uvjeti za razvoj, smatra ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar čobanković. Kroz operativne programe razvoja govedarstva i svinjogojstva nastoji se potaknuti razvoj tih djelatnosti.
U razdoblju od 2003. do 2006. zabilježen je rast proizvodnje mlijeka za 20 posto ili za oko 110 milijuna litara.
Ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra Franjo Poljak ističe kako je najveći dio proizvedenog mlijeka u rangu europske kvalitete. “Lani je otkupljena količina mlijeka povećana za 4,3 posto prema 2005., što znači da je lani otkupljeno i preraðeno 631,6 milijuna litara mlijeka”, pojašnjava Poljak.
U meðuvremenu broj proizvoðača mlijeka i dalje se smanjuje, pa ih je lani bilo 38.151, što je za 14,4 posto manje nego 2005. godine.

Krešimir Sočković, Privredni vjesnik