Proizvodnja jaja: pobuna u kokoinjcu
Proizvodnja jaja u Hrvatskoj zadnjih godina varira - u 2002. proizvedeno je 762 milijuna komada, godinu kasnije 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na 801 milijun u 2004. godini. U 2006. je proizvedeno 846 milijuna jaja, a godinu kasnije 804 milijuna. Lani je u Hrvatsku uvezeno 17,6 milijuna jaja, a izvezeno je samo 467.000 komada.
Tako niske izvozne razine svakako trebaju zabrinjavati. Hrvatska jaja nikako da naðu put prema tanjurima graðana zemalja Europske unije iako za to ne postoje nikakva ograničenja. Hrvatski proizvoðači jaja nemaju dovoljne količine ni za domaće trište, tako da trgovci moraju traiti jaja, posebice oko Uskrsa, i u susjednim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Udruge proizvoðača konzumnih jaja, 126 hrvatskih proizvoðača u kavezima dre izmeðu 1,5 i 1,6 milijuna nesilica, a kapaciteti za uzgoj u kavezima iznose oko dva milijuna komada. Ako analiziramo raspon kapaciteta po proizvoðačima, i on veoma varira - iznosi od 320 nesilica do čak 220.000 nesilica. Prema statistikama s početka 2008. godine najveći broj proizvoðača, njih 69, ima manje od 5000 nesilica, a samo osam proizvoðača na svojim farmama ima više od 100.000 nesilica. Tih osam velikih proizvoðača proizvodi više od polovine konzumnih jaja na trištu, odnosno 59 posto. Većina farmi i opreme na njima - više od 70 posto - staro je gotovo četrdeset godina. Ujedno samo 11 posto kapaciteta po površinskim gabaritima i tehničkim performansama zadovoljava uvjete propisane europskim standardima.
Poslovanje na rubu
Kako kau proizvoðači, u objekte se nije investiralo ponajprije zato što je proizvodnja mahom bila rascjepkana; većina proizvoðača imala je i ima relativno male kapacitete pa se ulaganje po jedinici ne isplati. I troškovi proizvodnje nisu išli na ruku proizvoðačima jer je tijekom 2007. značajno porasla cijena hrane. Veliki broj proizvoðača stoga je poslovao na samom rubu isplativosti ili čak s gubitkom. Nakon porasta cijena jaja nije se ostvarila značajna dobit koja bi omogućila daljnje ulaganje u prilagodbu. Ni poslovne banke, kao niti činjenica da za tu proizvodnju ne postoje poticaji, nisu omogućili poboljšanje situacije proizvoðačima. Te činjenice onemogućile su i sudjelovanje proizvoðača jaja u korištenju pretpristupnih fondova EU-a (SAPARD) zbog visine raspoloivih investicijskih sredstava, ali i neispunjavanja jednog od glavnih kriterija za dobivanje europskih potpora - efikasnosti proizvodnje. Hrvatski proizvoðači jaja još su uvijek znatno ispod standarda proizvodnje u EU-u.
Uz spomenute brojke na stelji se uzgaja nešto manje od 700.000 nesilica koje godišnje proizvedu oko 130 milijuna jaja, dok je u uzgoju na otvorenom u seoskim domaćinstvima oko 1,4 milijuna nesilica koje godišnje proizvedu priblino 200 milijuna jaja. U toj proizvodnji izravno je zaposleno oko 1000 radnika, a indirektno i značajan broj onih koji rade u proizvodnji stočne hrane, opreme i drugih potreba u proizvodnji konzumnih jaja. Meðu proizvoðačima je i značajan broj obiteljskih gospodarstava u kojima ta proizvodnja ostvaruje značajan dio prihoda - odnosno osigurava egzistenciju i posao cijeloj obitelji.
Nuna pomoć u kapitalnim ulaganjima
Peradari su u proteklom razdoblju pokrenuli inicijativu kojom bi se usvojio i počeo primjenjivati operativni program odrivosti i razvoja ukupne peradarske proizvodnje, a koji bi, slično onima za proizvodnju mlijeka, mesa i drugih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, osigurao budućnost uzgajivačima peradi.
Prema procjenama Udruenja peradara, nuno je osigurati pomoć u kapitalnim ulaganjima kojim bi se ojačala inicijalna sredstva samih proizvoðača kako bi se ugradila oprema prema EU standardima i postigao ukupni proizvodni kapacitet od oko 2,5 milijuna nesilica.
No, postoji opasnost da do toga neće doći. Prema pristupnim obvezama, odnosno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu ivotinja, hrvatske kokice trebale bi ivjeti u većim kavezima već do kraja 2011. godine, a bez 20 eura ulaganja po nesilici - ili ukupno oko 50 milijuna eura - to neće biti moguće. To bi ujedno moglo značiti i da će većina sadašnjih proizvoðača, unatoč izvoznom potencijalu i otvorenim vratima Europske unije, morati zatvoriti svoje farme.
Privredni.hr