
Sedamdesetak obiteljskih gospodarstava u
Meðimurskoj upaniji uzgaja koze i proizvodi kozje mlijeko. U uzgojno-selekcijskim mjerama vodeći su u Hrvatskoj u kojoj proizvode trećinu prvoklasnog mlijeka... No, posljednjih mjeseci neka obiteljska gospodarstva odlučila su rasprodati koze i egzistenciju potraiti drugdje. Krizu u kozarstvu potvrdilo nam je nekoliko sad već bivših proizvoðača iz donjeg Meðimurja koji su prodali koze jer se zbog preniske otkupne cijene mlijeka i mesa nisu mogli odrati na trištu.
– Proizvodnja se mlijeka više ne isplati. Jedino je rješenje da zaokruimo cijelu proizvodnju u svom gospodarstvu i sami prodajemo mlijeko, sir i meso. Zato smo i počeli graditi siranu – kau u uglednom obiteljskom gospodarstvu (podaci poznati redakciji), u kojem još ne ele izlaziti u javnost sa svojim planovima. Siranu će, vele, dovršiti do oujka. Milan Rajilić iz Savske Vesi kae da bi i on najradije prodao sve ivotinje jer je cijena mlijeka preniska.
– Kreće se oko tri kune, a trebala bi biti najmanje četiri kune, plus premija. čuo sam da ljudi zatvaraju farme i razumijem ih jer se samo od prodaje mlijeka sve tee ivi – kazao je M. Rajilić, koji u svom gospodarstvu dri osamdesetak grla.
Erika Baranašić, predsjednica Regionalne udruge kozara i ovčara koja okuplja pedesetak članova, kae da se kriza u kozarstvu osjeća kao i u drugim granama poljoprivrede. Rezultat je poskupljenje stočne hrane, zbog čega su neka gospodarstva kojima poljoprivreda nije jedini izvor prihoda, odustala. Nestaju, usto, ona gospodarstva koja se ne educiraju i ne prate nova zakonska rješenja.
– Prošle godine zatvoreno je šest obiteljskih gospodarstava, koja su bila u našoj udruzi, a ove godine dva. Mogu samo reći da treba stati na loptu, biti strpljiv i pričekati što će donijeti sljedeća godina – kazala je E. Baranašić.
Dodala je kako je napravljen velik pomak u pregovorima s resornim ministarstvom, što ulijeva optimizam u bolje dane za kozarstvo. Pomoć kozarima su i poticaji koje dodjeljuje Meðimurska upanija. Za uzgoj i dranje rasplodnih koza i jarčeva isplaćuje se 50 kuna po grlu, a pravo na subvencije imaju gospodarstva s najmanje 25 grla. Lani je subvencije primilo 56 gospodarstava, a ove godine – 49.
Večernji.hr