Pobuna peradara: 20 eura za koko je previe
Hrvatski peradari zatraili od Ministarstva da se na tri godine odgodi usklaðivanje sa zahtjevima Europske Unije
ZAGREB - Uz tvrdnju da je njihov opstanak ugroen, hrvatski peradari okupljeni u udruenju Croatiastočar od Ministarstva poljoprivrede zatraili su da se za tri godine odgodi pravilnikom propisana obveza da od početka 2012. godine, u skladu sa zahtjevima Europske Unije, sve peradarske farme kokoši nesilice dre u posebno opremljenim, tzv. obogaćenim baterijskim kavezima.
Peradari trae da se u prijelaznom razdoblju, do 2015., dopusti mogućnost korištenja postojećih neobogaćenih kaveza koji, takoðer, svi ne zadovoljavaju uvjete iz pravilnika koji je na snazi od 2005. godine.
Propisani uvjeti
Prema propisima Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu ivotinja na farmama, “obogaćeni” kavezi kokošima, meðu ostalim, osiguravaju veću površinu od 750 četvornih centimetara, a ukupna površina kaveza ne smije biti manja od dva četvorna metra.
Svaki kavez mora imati gnijezdo i stelju koja kokoši osigurava “kljucanje i čeprkanje”, zatim grede i hranilice odgovarajuće duine, te poseban “materijal za trošenje kandi”. Točno je odreðena i širina prolaza meðu pojedinim redovima kaveza, kao i visina na koju se postavlja prvi red kaveza.
U zahtjevu, koji je Croatiastočar uputilo na adresu Ministarstva, piše da bi, za ispunjavanje citiranih uvjeta iz pravilnika, peradari za svaku nesilicu morali potrošiti oko 20 eura. To znači da bi ukupna investicija za otprilike 2,5 milijuna hrvatskih nesilica, koliko će ih, prema procjenama proizvoðača konzumnih jaja, u sljedećim godinama biti potrebno hrvatskom trištu, iznosila vrtoglavih 50 milijuna eura.
- Trenutno samo 11 posto ukupnih kapaciteta peradarskih farmi zadovoljava uvjete propisane standardima EU.
Promjena kaveza
Svi ostali moraju promijeniti kaveze, a mnogi će morati i nadograditi postojeće objekte - kae direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Meðu razlozima iz kojih peradari neće moći ispoštovati rok su i posljedice ratnih i poratnih uvjeta, visoki troškovi proizvodnje, usitnjenost proizvodnje, loši poslovni rezultati te “nemogućnost korištenja pretpristupnih fondova EU” zbog niskih ograničenja ulaganja i neispunjavanja uvjeta poslovanja i poslovnih rezultata koje ti programi zahtijevaju.
‘Kokoši rado nesu jaja u propisanom gnijezdu’Miroslav Cvetić, vlasnik i direktor poduzeća Piko iz Jastrebarskog, jednog od najvećih hrvatskih proizvoðača konzumnih jaja, standardima Europske Unije počeo se prilagoðavati još 2003. Cijenu prilagodbe na svojoj farmi od 150.000 nesilica procjenjuje na oko tri milijuna eura. I to smatra skromnom procjenom.- Nisam čekao nikakvu odgodu jer u to ne vjerujem. Ali znam da velika većina peradara nema mogućnosti da se zadui poput mene i ispuni te uvjete bez pomoći drave - govori Cvetić. Nakon prilagodbe, kae, njegove nesilice imaju jednaku proizvodnju jaja, a ne usuðuje se procijeniti jesu li kokoši zadovoljnije. - Primjećujem jedino da rado nesu jaja u tom propisanom gnijezdu - zaključuje Cvetić. |
Jutarnji.hr