Nakon što je potkraj
prošle godine prodala Raiffeisen Leasingu svoju tvornicu za preradu
rajčice u Umagu za navodno šezdesetak milijuna kuna, Podravka je istu
tvornicu odmah uzela u najam, a ovog četvrtka ekipa njezine nabave
odlazi u Istru na pregovore s kooperantima o proizvodnji sirovine za
ovu godinu. "Ove godine ostaje
proizvodnja u Umagu po starom, ništa se bitno ne mijenja, a svi su
izgledi da će se početi realizirati ideja o gradnji nove tvornice u
umaškoj industrijskoj zoni Ungarija", rekao nam je telefonom Podravkin
glasnogovornik Drenoslav ekić. "Dobili smo obećanje da će se tvornica
u industrijskoj zoni graditi, a nedavno je grad dobio graðevinsku
dozvolu za opremanje zone infrastrukturom", odgovorio je na nedavno
vijećničko pitanje o toj problematici umaški gradonačelnik Vlado
Kraljević.
Povrtlarstvo
U Umagu strah zbog mogućeg gaenja prerade rajčice za Podravku
Nakon što je potkraj
prošle godine prodala Raiffeisen Leasingu svoju tvornicu za preradu
rajčice u Umagu za navodno šezdesetak milijuna kuna, Podravka je istu
tvornicu odmah uzela u najam, a ovog četvrtka ekipa njezine nabave
odlazi u Istru na pregovore s kooperantima o proizvodnji sirovine za
ovu godinu. "Ove godine ostaje
proizvodnja u Umagu po starom, ništa se bitno ne mijenja, a svi su
izgledi da će se početi realizirati ideja o gradnji nove tvornice u
umaškoj industrijskoj zoni Ungarija", rekao nam je telefonom Podravkin
glasnogovornik Drenoslav ekić. "Dobili smo obećanje da će se tvornica
u industrijskoj zoni graditi, a nedavno je grad dobio graðevinsku
dozvolu za opremanje zone infrastrukturom", odgovorio je na nedavno
vijećničko pitanje o toj problematici umaški gradonačelnik Vlado
Kraljević.
U Hrvatskoj proizvedeno 3000 tona biodizela
Modibit d.o.o. iz
Ozlja i Vitrex d.o.o. iz Virovitice jedini su proizvoðači biodizela
kojeg koriste, ali tek u u probnoj fazi, transportna poduzeća ZET u
Zagrebu i Samoborček d.o.o. Od travnja do rujna ove godine u Ozlju je
proizvedeno 2600, a u Virovitici 250 tona ovog goriva iz uljane repice
koje je u Hrvatskoj prvi put za potrebe prerade u gorivo zasijano na
1315 ha. Od 1. srpnja za uzgoj uljane repice koja će se dalje
preraðivati u biodizel, uvedeni su poticaji od 300 kuna po ha što je
priblino kao i u Uniji gdje iznose 45 eura. Meðutim, distributerima se
ne isplati stavljati to gorivo na trište jer to bi za njih bio čisti
gubitak, smatraju stručnjaci Instituta Hrvoje Poar, jer nema kau kod
biogoriva poreznog rasterećenja.
Poljoprivrednici: Prestat ćemo proizvoditi ećernu repu
OTOK - Udruga
proizvoðača šećerne repe Vukovarsko-srijemske upanije s Upravom
Sladorane nije uspjela postići dogovor u svezi s otkupom i ugovaranjem
sjetve šećerne repe za 2008. godinu. Predsjednik Udruge Zvonko Jelić
pojašnjava da predstavnici Sladorane ne ele udovoljiti zahtjevima
proizvoðača, koji su zbog toga zauzeli stav da proizvodnja šećerne repe
više nije dohodovna kultura te će se većina njih preorijentirati na
druge kulture.
Od proljeća certifikati za prodavače domaćih proizvoda
Mali proizvoðači
koji domaće proizvode prodaju na osječkim trnicama, a upisani su u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, moći će od proljeća iduće godine
dobiti certifikat o autentičnosti proizvoda. Naime, prema projektu
"Certificirana seljačka trnica", koji provodi američka razvojna
asocijacija USAID, certifikat potvrðuje da su proizvodi osobe koja
certifikat posjeduje proizvedeni isključivo na njegovom gospodarstvu.
Prema riječima Zvjezdane Tuma-Pavlov, direktorice Trnice d.o.o., ovaj
se projekt provodi u nekoliko hrvatskih gradova, a vrlo je značajan,
jer će svim kupcima biti pruena mogućnost prepoznavanja proizvoðača
koji proizvode kvalitetno hrvatsko povrće na svojim registriranim
gospodarstvima.
Na policama paprika po EU kriterijima
Ministarstvo
poljoprivrede objavilo je dva nova pravilnika kojima se propisuje kako
moraju izgledati na policama trgovina papirka i rajčica koje se
stavljaju u promet. Novi pravilnici dio su usuglašavanja
domaćeg zakonodavstva s europskim, a njima se točno odreðuju oblik,
izgled, teina paprike i rajčice te na koji način moraju bii pakirane i
deklarirane. Proizvoðači ljekovitog bilja trae 30 posto veće poticaje
VIROVITICA – Proizvoðači ljekovitog i aromatičnog bilja okupljeni
u Grupaciju proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja Hrvatske gospodarske
komore, zatrait će od Vlade Republike Hrvatske povećanje poticaja za 30 posto
čime bi ta proizvodnja ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, bila profitabilnija
i konkurentnija. Naime, potpora za ekološku proizvodnju kamilice, koja je za
30 posto skuplja od tradicionalne proizvodnje, smanjena su sa dosadašnjih 3000
na 1650 kuna po hektaru.
Izostao dogovor u EU oko genetski modificiranog krumpira
Stručnjaci članica Europske unije nisu uspjele postići dogovor o odobravanju nove vrste genetski modificiranog krumpira. Biotehnološka industrija čeka od srpnja da EU odgovori na zahtjev
njemačkog proizvoðača kemikalija BASF-a da se odobri upotreba njegovog
gm krumpira za proizvodnju stočne hrane. Stručnjaci EU nisu uspjeli usuglasiti stavove o zahtjevu koji uključuje
i toleriranje "sporadične prisutnosti" 0,9 posto genetski modificiranih
organizama na općem trištu prehrambenih proizvoda u EU. To znači da se
gm-krumpir ne bi smio namjerno uključivati u ljudski lanac prehrane,
ali bi se toleriralo nehotično uključivanje njegovih ostataka.
Lički krumpir desetkovali sua i mievi
Sitni proizvoðači krumpira u Lici već su poodavno izvadili i spremili gomolje.
Rod je slab ove godine zbog suše. Usto, na krumpir su navalili miševi zbog
nedostatka vlage pa su ga seljaci i prerano izvadili iz zemlje, koja je još bila
topla. Na krumpirištima većih proizvoðača koji proizvode u sklopu
Poljoprivredne zadruge u Lovincu krumpir se još vadi. Zemlja se ohladila i on će
biti bolje kvalitete nego krumpir malih proizvoðača, koji će ga prodavati na
trnici. Već nekoliko tjedana prodaje se na tjednom sajmu u Gospiću, i to po tri
kune.
Ekoproizvodnja ljekovita bilja
PETROVA GORA Franjo
i Štefica Korade iz Petrove Gore radili su u inozemstvu kao
ugostitelji, a prije dvije godine, promatrajući neiskorišteno zemljište
pokraj svoje kuće, odlučili su početi uzgajati bijeli sljez. Potpisali
su ugovor s tvrtkom Suban iz Samobora koja otkupljuje ljekovito bilje i
zasadili bijeli sljez na 5000 četvornih metara zemlje, a danas jedini u
Zagorju uzgajaju bijeli sljez na čak 15.000 kvadrata. Bijeli je
sljez jestiva biljka i lijek protiv bolesti dišnih putova. Posebno je
ljekovit sljezov korijen, no iskoristivi su i listovi i cvjetovi. Sljez
je poznat i cijenjen tisućama godina - kae gospoða Štefica. Bračni par
Korade u uzgoju sljeza ne koristi se umjetnim sredstvima i inzistira na
ekološkoj proizvodnji. Nakon oranja u svibnju i lipnju prošle godine
zasadili su 70.000 sljezovih sadnica.Bogat prinos batata u poljima Retkovaca
Na
obiteljskom gospodarstvu Vladimira Gade, u Retkovcima, jučer je
izvaðen batat, jedinstvena i visokovrijedna povrtlarska kultura, čiji
su prinosi izvan svih očekivanja. Naime, DC Vukovarsko-srijemske
upanije u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Ergele Višnjica, koja je
2006. u suradnji s
Agronomskim fakultetom u Zagrebu počela komercijalnu proizvodnju
batata, a danas pribavlja izvozne dozvole i povećava proizvodnju,
organizirao je sredinom svibnja pokusno polje na obiteljskom
gospodarstvu Gade. Slatki je krumpir, 550 prijesadnica batata, u nešto
više od dva sata, tada, posaðeno prvi put u Vukovarsko-srijemskoj
upaniji, na površini od 1.150 četvornih metara.

