Stručnjaci članica Europske unije nisu uspjele postići dogovor o odobravanju nove vrste genetski modificiranog krumpira. Biotehnološka industrija čeka od srpnja da EU odgovori na zahtjev njemačkog proizvoðača kemikalija BASF-a da se odobri upotreba njegovog gm krumpira za proizvodnju stočne hrane. Stručnjaci EU nisu uspjeli usuglasiti stavove o zahtjevu koji uključuje i toleriranje "sporadične prisutnosti" 0,9 posto genetski modificiranih organizama na općem tržištu prehrambenih proizvoda u EU. To znači da se gm-krumpir ne bi smio namjerno uključivati u ljudski lanac prehrane, ali bi se toleriralo nehotično uključivanje njegovih ostataka.

Budući da Stalni odbor o lancu prehrane i zdravlju životinja nije utvrdio konačno mišljenje o BASF-ovom zahtjevu, odluka se prebacuje na razinu ministara EU a ne postignu li ni oni dogovor u roku od tri mjeseca, nadležnost će biti prebačena na Europsku komisiju.

Protiv odobravanja genetski modificiranog krumpira glasale su Austrija, Cipar, Danska, Grčka, Maðarska, Italija, Litva, Luksemburg, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovenija, a Belgija, Francuska, Njemačka, Irska i Portugal bile su suzdržane.

Manjinske glasove potpore dale su Velika Britanija, Bugarska, češka, Estonija, Finska, Latvija, Nizozemska, Slovačka, Španjolska i Švedska.

Krumpir je inače genetski modificiran kako bi sadržavao više škroba koji se upotrebljava u proizvodnji papira, ljepila i tekstila. BASF pak želi upotrebljavati ostatke i koru i u proizvodnji stočne hrane. Ekološka udruženja upozoravaju pak da gm-krumpir sadrži i gen otporan na odreðene antibiotike.

Suvremena.hr