Smilje i bosilje osvajaju trita
Nedorečenost zakonskih propisa u pogledu registracije i plasiranja proizvoda na trište, nerazumijevanje dravnih institucija, nedostatna sredstva za odrivost proizvodnje ljekovitog bilja i podizanje konkurentnosti, poteškoće kod zakupa zemljišta i skupljanja samoniklog bilja, samo su neki od problema s kojima se suočavaju hrvatski proizvoðači ljekovitog i aromatičnog bilja. Kako bi se uredilo zakonodavstvo, posebno u području registracije proizvoda i njegova plasiranja na trište, potrebno je donijeti pravilnike o ljekovitom bilju i čaju, kae Boris Filipaj iz Grupacije za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja Hrvatske gospodarske komore (HGK). Ta je Grupacija uputila zahtjev za uključivanje i u europski pretpristupni fond IPARD. Iako nije dovoljno poznato u javnosti, ljekovito i aromatično bilje ima veliku ulogu u hrvatskoj poljoprivredi. U pozitivnoj vanjsko trgovinskoj bilanci vrijednost izvoza ljekovitog i aromatičnog bilja iznosi šest milijuna američkih dolara, a uvoza tri milijuna dolara. Vrijednost otkupljenog i prodanog ljekovitog bilja za uporabu u parfumeriji, farmaciji i u slične svrhe od domaćinstava, tvrtki i zadruga iznosi 10 milijuna kuna. Kako je istaknuo Filipaj, Hrvatska je i značajan proizvoðač kamilice koja čini 85 posto ukupne proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja.
Vaan je povratak prirodi
Površine na kojima su zasijane aromatične i ljekovite kulture iz godine u godinu neprekidno rastu. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2002. godini bilo zasijano 2622 hektara aromatičnog i ljekovitog bilja, dok su se protekle godine te površine povećale na 4420 hektara. Pritom su ponajviše zasaðene kamilica, kadulja, lavanda, menta, buhač, mauran, korijander i vrijesak, a u posljednje vrijeme i smilje koje se pokazalo trišno vrlo zanimljivom biljnom kulturom koja je postala pravi hit u svijetu.
Govoreći o tome kako se mijenja svijest o vanosti nasada aromatičnog i ljekovitog bilja u Hrvatskoj, Filipaj je ustvrdio kako je vrlo vaan povratak prirodi, kroz koji će se koristiti hrvatske komparativne prednosti. “Unatoč povećanju zasijanih površina, ipak je nedovoljna proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja. Ako se u skorije vrijeme ne dobiju veći dravni poticaji za njihovu proizvodnju, takve biljne kulture se više neće proizvoditi, a to će prouzročiti veliku štetu”, rekao je Filipaj, dodavši kako proizvodnji ljekovitog bilja i ekoloških proizvoda treba dati značaj kakav im daju i ostale razvijene zemlje. Filipaj smatra da u Hrvatskoj treba proizvoditi i revitalizirati zapostavljene kulture te napraviti probne nasade kako bi se procijenila ekonomska opravdanost sadnje takvih biljnih kultura.
Smanjenje dravnih poticaja
Proizvoðači i preraðivači ljekovitog i aromatičnog bilja nezadovoljni su i zbog smanjenja dravnih poticaja za ekološku proizvodnju. Tako je, primjerice za nasad kamilice poticaj smanjen sa 3000 na 1800 kuna, pa stoga proizvoðači gube interes za proizvodnju te ljekovite biljke, navode u Grupaciji za proizvodnju i preradu aromatičnog i ljekovitog bilja HGK. Osim toga, smanjuje se i broj poljoprivrednih površina ljekovitog bilja kao i uzgoj više vrsta takvog bilja.Kako ističu u Grupaciji, uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja mora biti ravnopravan s nekim drugim kulturama, primjerice maslinama. Naime, proizvoðači ljekovitog bilja smatraju da bez dravne pomoći danas ne bi bilo maslinika, nasada voća i vinograda. Kako je istaknuo Filipaj, da bi se unaprijedila proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja u Hrvatskoj, potrebno je povećati proizvodnju plantanog ljekovitog bilja u područjima gdje se tradicionalno proizvodi ljekovito bilje, primjerice u Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj i Koprivničko-krievačkoj upaniji. Osim toga, treba organizirati i plantairanje ljekovitog bilja na priobalju i otocima, od Istre preko zaleða Zadra, Šibenika i Splita sve do ušća Neretve, zaključio je Filipaj.
Proizvoðači i preraðivači
Grupacija za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja pri HGK-u osnovana je 1999. godine s ciljem predlaganja mjera ekonomske politike, izmjena i dopuna postojećih pravnih propisa i koordinacije članica unutar Grupacije kao što je organiziranje zajedničkog nastupa na sajmovima, te povezivanje članica s organima dravne uprave i znanstvenim institucijama. Za novog predsjednika Grupacije za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja izabran je Nikola Nemčević iz tvrtke Jan Spider.
Površine na kojima su zasijane aromatične i ljekovite kulture iz godine u godinu neprekidno rastu. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2002. godini bilo zasijano 2622 hektara aromatičnog i ljekovitog bilja, dok su se protekle godine te površine povećale na 4420 hektara. Pritom su ponajviše zasaðene kamilica, kadulja, lavanda, menta, buhač, mauran, korijander i vrijesak, a u posljednje vrijeme i smilje koje se pokazalo trišno vrlo zanimljivom biljnom kulturom koja je postala pravi hit u svijetu.
Govoreći o tome kako se mijenja svijest o vanosti nasada aromatičnog i ljekovitog bilja u Hrvatskoj, Filipaj je ustvrdio kako je vrlo vaan povratak prirodi, kroz koji će se koristiti hrvatske komparativne prednosti. “Unatoč povećanju zasijanih površina, ipak je nedovoljna proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja. Ako se u skorije vrijeme ne dobiju veći dravni poticaji za njihovu proizvodnju, takve biljne kulture se više neće proizvoditi, a to će prouzročiti veliku štetu”, rekao je Filipaj, dodavši kako proizvodnji ljekovitog bilja i ekoloških proizvoda treba dati značaj kakav im daju i ostale razvijene zemlje. Filipaj smatra da u Hrvatskoj treba proizvoditi i revitalizirati zapostavljene kulture te napraviti probne nasade kako bi se procijenila ekonomska opravdanost sadnje takvih biljnih kultura.
Smanjenje dravnih poticaja
Proizvoðači i preraðivači ljekovitog i aromatičnog bilja nezadovoljni su i zbog smanjenja dravnih poticaja za ekološku proizvodnju. Tako je, primjerice za nasad kamilice poticaj smanjen sa 3000 na 1800 kuna, pa stoga proizvoðači gube interes za proizvodnju te ljekovite biljke, navode u Grupaciji za proizvodnju i preradu aromatičnog i ljekovitog bilja HGK. Osim toga, smanjuje se i broj poljoprivrednih površina ljekovitog bilja kao i uzgoj više vrsta takvog bilja.Kako ističu u Grupaciji, uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja mora biti ravnopravan s nekim drugim kulturama, primjerice maslinama. Naime, proizvoðači ljekovitog bilja smatraju da bez dravne pomoći danas ne bi bilo maslinika, nasada voća i vinograda. Kako je istaknuo Filipaj, da bi se unaprijedila proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja u Hrvatskoj, potrebno je povećati proizvodnju plantanog ljekovitog bilja u područjima gdje se tradicionalno proizvodi ljekovito bilje, primjerice u Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj i Koprivničko-krievačkoj upaniji. Osim toga, treba organizirati i plantairanje ljekovitog bilja na priobalju i otocima, od Istre preko zaleða Zadra, Šibenika i Splita sve do ušća Neretve, zaključio je Filipaj.
Proizvoðači i preraðivači
Grupacija za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja pri HGK-u osnovana je 1999. godine s ciljem predlaganja mjera ekonomske politike, izmjena i dopuna postojećih pravnih propisa i koordinacije članica unutar Grupacije kao što je organiziranje zajedničkog nastupa na sajmovima, te povezivanje članica s organima dravne uprave i znanstvenim institucijama. Za novog predsjednika Grupacije za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja izabran je Nikola Nemčević iz tvrtke Jan Spider.